| P: Naš prijedlog studije spada u znanstveno područje biomedicina i zdravstvo, međutim imamo dilemu oko znanstvenog polja, kliničke medicinske znanosti ili temeljne medicinske znanosti. Naime kao prijavitelj radim na Medicinskom fakultetu, i moj PhD i postdoktorski rad je bio u biomedicini i temeljnim medicinskim znanostima. Drugi članovi tima su imunolozi, molekularni biolozi i biokemičari. Okupljamo se kako bi istražili terapijsku metodu stimulacije mozga kod psihijatrijskih pacijenata a učinci terapije se prate metodama imunologije i signalnih molekula, neurofiziologije, i kliničkim testovima (psihijatrijski i psihološki testovi). Sva istraživanja bi se radila na Medicinskom faksu, osim kontrolnih testiranja u bolnici koja su dio standardne zdravstvene njege. Ovaj dio kontrolnih kliničkih testiranja se nalazi u etičkoj odluci i u sklopu sporazuma fakulteta i bolnice tako da nećemo tražiti člana istraživačkog tima koji bi "radio regrutaciju i ta testiranja" već je to dio dogovora između dvije institucije. Projekt "trenutno" pripada temeljnim medicinskim znanostima, neuroznanosti i medicinskoj biokemiji zbog naše primarne vokacije svih članova tima i metoda koje ćemo primjenjivati, a zbog pacijenata (psihijatrija) recimo da "pripada" kliničkim medicinskim znanostima. |
| O: U EPP sustavu prilikom popunjavanja Administrativnog obrasca možete označiti više različitih polja kojima pripada tema istraživanja. |
| P: Hoće li u slijedeća dva mjeseca biti organizirana neka tribina ili radionica vezana uz Uspostavne istraživačke projekte? |
| O: Predstavljanje otvorenih natječaja bit će održano u narednim mjesecima prije isteka roka prijave na natječaj. Informacije o predstavljanju otvorenih natječaja bit će pravodobno objavljene na mrežnim stranicama Zaklade. |
| P: Iz natječajne dokumentacije te odgovora na pitanja iz prethodnih godina mi nije jasno da li je planiranje zapošljavanja doktoranda (ili postdoktoranda) nužan uvjet za prijavu UIP-a? |
| O: S obzirom na ciljeve Uspostavnog istraživačkog projekta uspostava istraživačke grupe znači i zapošljavanje doktoranda i/ili posljedoktoranda. |
|
P: 1. Administrativni obrazac - preuzimamo li ga iz Priloga 1 Uputa za prijavitelje na natječaje HRZZ u 2020. godini ili postoji kao zaseban obrazac (kao ostali obrasci za prijavu)? 2. Postoji li poseban obrazac pisma namjere za članove istraživačke grupe koji nisu zaposleni u matičnoj organizaciji? |
|
O: 1. Administrativni obrazac ispunjava se u EPP sustavu. EPP sustav bit će otvoren za prijave tijekom siječnja do kraja roka za prijavu na natječaj. Obavijest o otvaranju EPP sustava bit će objavljena na mrežnim stranicama Zaklade. 2. Pismo namjere za članove istraživačke grupe koji nisu zaposleni na matičnoj organizaciji potrebno je dostaviti u slobodnoj formi. |
| P: Htjela bi priložiti aplikaciju za uspostavni projekat (Rok 13.02.2020) ali čini se da do tada neću potpisati radni ugovor (plan je potpisati vjerojatno 01.03). Ja dolazim na uklonjen naziv organizacije kroz program za povratnike pa još čekamo da se odrade zadnji koraci u vidu administracije. Moje pitanje je mogu li ja priložiti projekat bez potpisanoga ugovora o radu? |
| O: U obrascu Potpora organizacije čelnik matične organizacije na kojoj će se provoditi projekt treba jamčiti da ćete biti zaposleni za vrijeme trajanja projekta. U tom slučaju Ugovor o radu bit će potrebno dostaviti čim bude potpisan od svih strana. |
| P: Da li je dopuštena suradnja u pisanju/izradi članaka u kojima bi, uz članove Istraživačke grupe (Voditelj i mladi istraživači-doktorandi) na HRZZ Uspostavnom istraživačkom projektu, koautori još bili i suradnici koji nisu na projektu, dakle vanjski suradnici na samoj instituciji koja je nositelj projekta, ali i izvan te institucije? |
| O: Autorstvo na člancima nije propisano Uputama za prijavu projektnih prijedloga već odražava doprinos istraživača u pojedinom istraživanju i u potpunosti ovisi o autorima članka. |
| P: Da li se oprema, koja će se dobiti u sklopu HRZZ projekta, može koristiti za stručne projekte/poslove te za nastavu u sklopu pojedinih kolegija u svrhu rada sa studentima? Odnosno, da li se ta oprema smije koristiti samo za znanstvene potrebe projekta HRZZ-a? |
| O: Oprema nabavljena sredstvima HRZZ-a je u vlasništvu matične organizacije, s ciljem provedbe projektnih aktivnosti. Po završetku projekta oprema se stavlja na raspolaganje svim istraživačima, bez naplate. |
| P: Vezano uz dio ''Financiranje'' Uspostavnog istraživačkog projekta, pod ''troškovi osoblja (zapošljavanje doktoranda ili poslijedoktoranda)''; ukoliko se Istraživačka grupa formira od tri doktoranda i mene kao Voditelja, da li se pokrivaju troškovi za sva tri doktoranda (plaća (bruto II) te troškovi doktorata) ili za samo jednog doktoranda? |
| O: Iz sredstava projekta moguće je planirati trošak plaće i trošak školarine za jednog doktoranda. Zapošljavanje dodatnih doktoranada moguće je ostvariti putem natječaja Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti. |
|
P: 1. U Natječaju i Uputama za prijavitelje je navedeno: „Predlagatelj projekta može prijaviti projektni prijedlog isključivo u onom području ili područjima za koje je akreditirana znanstvena organizacija u kojoj je zaposlen ili će biti zaposlen za vrijeme trajanja projekta i u kojoj će se projekt provoditi“. Ukoliko je znanstvena organizacija akreditirana samo za jedno područje (biomedicina i zdravstvo), a projekt spada u dva područja sukladno ERC klasifikaciji (Life sciences, LS7_10 Health services, health care research, medical ethics i Social sciences and humanities, SH1 Individuals, Markets and Organizations), može li takav projektni prijedlog biti formalno prihvatljiv i je li moguće označiti oba područja prilikom prijave? 2. Ukoliko tijekom provedbe Uspostavnog istraživačkog projekta prihvaćenog za financiranje Zaklade voditelj projekta ili član projektnog tima ode na porodiljni dopust ili dulje bolovanje, da li se projekt privremeno zaustavlja (i produljuje vrijeme provedbe), mora provesti bez zastoja ili prekida financiranje? |
|
O: 1. Projekt je moguće prijaviti u području za koje je matična organizacija predlagatelja akreditirana. Ako se radi o interdisciplinarnom projektu potrebno je tako navesti u Administrativnom obrascu. U tom slučaju bit će potrebno odabrati primarno znanstveno polje u koje pripada projektni prijedlog, a potom odabrati ostala znanstvena polja kojima projektni prijedlog pripada. 2. U slučaju porodiljinog dopusta voditelja/ice projekta ili duljeg bolovanja moguće je projekt staviti u mirovanje pri čemu nije moguće provoditi niti financirati aktivnosti projekta. Ovakve situacije rješavaju se individualno, u dogovoru s voditeljem projekta i temeljem vrednovanja. U slučaju porodiljnog dopusta ili duljeg bolovanja člana istraživačke grupe projekt se ne prekida već se predlaže zamjena za tu osobu ili se njegova zaduženja mogu preraspodijeliti na ostale članove istraživačke grupe. |
| P: Najljepše Vas molim za informaciju o najvišem iznosu koji pojedini projekt novčano može imati ukoliko se radi o interdisciplinarnom istraživanju. |
| O: Prilikom prijave interdisciplinarnog projekta nužno je odabrati primarno znanstveno područje u koje pripada projektni prijedlog prema čemu se određuje proračun projekta. |
|
P: U prijavnom obrascu piše slijedeće vezano za etiku da postoji tablica u Uputama za prijavitelje, međutim ne vidimo da postoji ta "tablica" u Uputama?? The Guidelines for Applicants provide the table that lists several ethical issues. If any of the issues from the table are relatable to your research, please submit, under “Supporting documentation”, the opinion of the competent Ethical Committee on the ethics of the proposed research. If the certificate is not delivered upon submission of the project proposal, it may be requested during the evaluation and, in any case, must be delivered before commencing negotiations of the Work and Financial Plans for the project proposals recommended for financing. |
| O: Tablica Etička pitanja dostupna je na poveznici. |
|
P: 1. Da li u sklopu novog natječaja članovi istraživačke grupe (izuzev voditelja za kojega je jasno navedeno da mora) moraju navesti postotak radnog vremena koji će posvetiti na projektu u svom pismu namjere, da li se taj podatak mora navesti u nekom drugom dijelu dokumentacije te da li ista i dalje iznosi 30 % ? Ako je odgovor potvrdan kako će se tih 30 % iskazati za člana istraživačke grupe koji je slijedom projektnih aktivnosti potreban tek od 3. godine projekta? 2. Da li se faktor 2 do 7 od doktorata i maksimalni broj sudjelovanja na HRZZ projektima odnosi i na pridružene suradnike, koji nisu članovi istraživačke grupe, pa ne sudjeluju u radnom i financijskom planu, već ih se samo navodi u B cjelini? |
|
O: 1. Postotak radnog vremena za sve članove istraživačke grupe potrebno je navesti u Prijavnom obrascu u Cjelini C te u Pismu namjere. Istraživači kojima će iz sredstava projekta biti pokriveni troškovi plaće trebaju posvetiti 100 % radnog vremena radu na projektu. Ostali članovi istraživačke grupe trebaju posvetiti najmanje 30 % radnog vremena radu na projektu. Ako se radi o naknadnom uključivanju člana istraživačke grupe, potrebno je prilikom ugovaranja treće godine projekta dostaviti pismo namjere u kojem će biti naveden postotak angažmana na projektu. 2. Navedeno ograničenje odnosi se samo na članove istraživačke grupe. |
|
P: 1. Zanima me da li potvrda o etičnosti istraživanja mora biti i na engleskom i hrvatskom jeziku 2. S obzirom na postupak zapošljavanja doktoranda, zanima me kako da napravim proračun za plaću doktoranda u financijskom planu. Da li se za prvu godinu upiše puni ili umanjeni godišnji iznos plaće doktoranda? Također, zanima me da li u radni plan u petoj godini mogu navoditi doktoranda, s obzirom na postupak zapošljavanja. |
|
O: 1. Potvrdu o etičnosti istraživanja potrebno je dostaviti na hrvatskom jeziku. Predlažemo u prijavnoj dokumentaciji (prijavnom obrascu) obrazložiti da će se potvrda o etičnosti istraživanja dostaviti naknadno ili je priložena prijavnom obrascu. 2. Trošak plaće je potrebno planirati uzimajući u obzir vrijeme koje je potrebno za provedbu natječaja za zapošljavanje doktoranda i iznos plaće prilagoditi trajanju u pojedinom razdoblju. Po isteku ugovora o radu doktorand može ostati na projektu kao član istraživačke grupe. Dakle, ako ga planirate zaposliti u drugoj polovici prve godine projekta, iznos njegove plaće potrebno je prilagoditi stvarnim potrebama. Prihvatljivo je da zapošljavanje doktoranda obuhvaća i dio pete godine vašeg projekta. |
|
P: 1. U proteklih pet godina koristila sam rodiljni dopust. U Vašim odgovorima na pitanja na natječaj za zapošljavanje doktoranada vidjela sam sljedeće što je primjenjivo i na moj slučaj: "ukoliko je bilo prekida u karijeri (rodiljni dopusti, dugotrajna oboljenja ili liječenja i sl.), potrebno ih je jasno obrazložiti, kako bi vrednovatelji imali uvid u tijek karijere. Dakle, možete uključiti u popis postignuća i 2014. godinu uz jasno obrazloženje." Moje je pitanje gdje se prekidi u karijeri mogu navesti u obrascu proširenog sažetka, budući da je isti temelj prve faze vrednovanja i, koliko vidim iz natječajne dokumentacije, vrednovatelji u prvom krugu ne dobivaju cijeli prijavni obrazac s punim životopisom već samo Prošireni sažetak, Radni i Financijski plan (Natječaj, str.7) 2. U slučaju da je projektni prijedlog prihvaćen, projekti započinju najranije u studenom. U slučaju trudnoće voditeljice prije rezultata natječaja, može li se tražiti odgoda početka projekta? |
|
O: 1. Prekidi u karijeri navode se u životopisu predlagatelja projektnog prijedloga, a ako se u popisu postignuća navode radovi stariji od pet godina potrebno ih je obrazložiti o obliku napomene uz popis postignuća. 2. Navedeno je moguće. |
| P: Iz Uputa za prijavitelje je jasno da voditelj i članovi istraživačkog tima trebaju sudjelovati u aktivnostima definiranim u okviru projekta pa tako i u pisanju znanstvenih radova. Pitanje je hoće li Zaklada negativno gledati na objavljene radove s rezultatima koji su proizašli iz istraživanja u okviru Uspostavnog projekta ako su uz članove istraživačkog tima koautori rada i drugi znanstvenici koji su doktorat stekli prije, primjerice, više od 11 godina (npr. profesor u trajnom zvanju)? |
| O: Odgovor je dostupan na mrežnoj stranici Zaklade od 10. siječnja 2020. godine. |
|
P: 1.Da li mišljenje Etičkog povjerenstva treba biti dostavljeno tijekom prijave projekta ili do onda kada bi projekat bio eventualno financiran? 2. Je li potrebno mišljenje Etičkog povjerenstva na razini Sveučilišta ili na razini Ministarstva za poljoprivredu? |
|
O: 1. Potvrdu Etičkog povjerenstva možete dostaviti pri prijavi projekta, no ako potvrda nije dostavljena pri prijavi projektnoga prijedloga, mora se dostaviti prije početka projekta. 2. Navedeno ovisi o vrsti istraživanja koje se provodi i mora biti usklađeno s pravilima struke i važećim zakonskim odredbama. |
| P: Da li je potrebno napisati prijavu i na engleskom i na hrvatskom jeziku, ili je dovoljno napisati prijavu na hrvatskom jeziku? |
| O: U Uputama za predlagatelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini na stranici 19. navedene su upute o prijavi projektnog prijedloga koji se uvijek piše na hrvatskom i engleskom jeziku. |
| P: Moj uspostavni projekt zahtijevati će uporabu životinja. S obzirom da sam ja povratnik na područje RH nemam odrađene tečajeve za rad sa životinjama u Hrvatskoj ili Europi (povratnik iz Amerike). Hoće li me to spriječiti da prijavim uspostavni projekat? Ja namjeravam odraditi sve tečajeve u narednih par mjeseci ili najkasnije do kada bi projekt eventualno bio financiran. |
|
O: Navedeno neće onemogućiti prijavu, no može utjecati na vrednovanje projekta. U istraživačkoj grupi trebaju biti članovi koji će svojim kompetencijama omogućiti provedbu projekta, koji imaju potrebne dozvole za rad sa životinjama. Predlažemo Vam u prijavnom obrascu navesti plan pribavljanja potrebnih dozvola kako bi vrednovatelji imali sve relevantne informacija ili kao suradnika navesti nekog tko već ima sve potrebne dozvole. |
|
P: 1. Mora li doktorand biti upisani na doktorski studij prilikom javljanja na natječaj ili ga upisuje naknadno? 2. Tko financirani troškove doktorata (ustanova, konkretno Sveučilište ili pojedinac? - Sveučilište nema doktorski studij iz područja za koje prijavljuje projekt što znači da doktorand mora upisati doktorski studij na nekom drugom Sveučilištu)? |
|
O: 1. Obje mogućnosti su dopuštene. Napominjemo da se za zapošljavanje doktoranda sukladno zakonskim propisima mora provesti javni natječaj. 2. Trošak školarine može se prikazati Financijskim planom projekta. |
|
P: Molimo Vas za informaciju vezanu uz natječaj Uspostavni istraživački projekti 2020., da li se osoba koja je navedena kao suradnik na postojećem HRZZ Istraživačkom projektu i kao suradnik na projektu iz Programa Znanstvene suradnje može prijaviti kao voditelj na natječaju za Uspostavni istraživački projekt 2020. U uputama za predlagatelje stoji: “Jedan istraživač može istodobno biti voditelj i/ili suradnik na najviše dva istraživačka i/ili uspostavna istraživačka projekta i to kao voditelj jednoga projekta i suradnik na drugome ili kao suradnik na dvama projektima.” |
| O: Navedeni istraživač već ima dvije aktivne uloge stoga prijava nije moguća. |
| P: Radnim planom projekta predviđena je analiza ekspresije gena metodom Real-time PCR (qPCR). Ustanova na kojoj sam zaposlena ne posjeduje instrument za navedenu analizu, ali postoji mogućnost da se on u dogledno vrijeme nabavi. Ovu analizu radimo na ustanovi koja je u sklopu uklonjen naziv organizacije, s kojoj imamo dugogodišnju suradnju. Zanima me da li moram dostaviti neki oblik potvrde (npr. dekan fakulteta, voditelj laboratorija i sl.) da će mi ta Ustanova omogućiti rad na instrumentu tijekom trajanja projekta ili mogu samo u Prijavnom obrascu pod stavkom Resursi napisati da će se te analize izvoditi na drugoj ustanovi budući da nitko iz Laboratorija koji ima navedeni instrument ne može biti suradnik na UIP sukladno uvjetima natječaja. |
| O: U ovom slučaju potrebno je dostaviti suglasnost čelnika organizacije o korištenju opreme na navedenoj organizaciji. |
|
P: U tekstu natječaja je navedeno da je najmanji broj članova istraživačke grupe tri (uključujući voditelja projekta i poslijedoktoranda ili doktoranda). Da li to znači da nije moguće podnesti prijavu za Uspostavni istraživački projekt bez doktoranda odnosno poslijedoktoranda (odnosno da li će biti odbijen)? Naime, u okviru našeg projektnog prijedloga bila bi četiri člana istraživačke grupe od kojih svi zadovoljavaju uvjet o stjecanju doktorata unutar 7 godina. Zbunjuje me još jedna rečenica (str. 9 Uputa): Ovisno o vrsti natječaja, iz sredstava HRZZ projekta moguće je zaposliti doktoranda i/ili poslijedoktoranda. Što znači da nije nužno? |
| O: Zapošljavanje doktoranda i/ili poslijedoktoranda na uspostavnom istraživačkom projektu je obavezno. Natječajem je predviđeno da se na projektu od prve godine provedbe zaposli doktorand, u trajanju od predvidivo 4 godine, a tijekom provedbe projekta moguće je zaposliti i poslijedoktoranda. |
| P: U natječaju stoji da je okvirni početak projekta studeni 2020. godine, s obzirom da je rok za prijavu na natječaj već produžen možemo li navesti predloženo trajanje projekta od 1.01.2021 do 31.12.2025. |
| O: Navedeno je moguće. |
|
P: U tekstu Natječaja za uspostavne projekte stoji: - Najmanji broj članova istraživačke grupe jest tri (uključujući voditelja projekta i poslijedoktoranda ili doktoranda čije je zapošljavanje predviđeno predloženim financijskim planom). U prvoj godini grupu mogu činiti dva člana ako je planom predviđeno da će se grupa povećati radi ostvarivanja ciljeva projekta; - Među prihvatljive troškove pripadaju: troškovi osoblja (zapošljavanje doktoranda ili poslijedoktoranda). Da li je projekt prihvatljiv ukoliko se njime predvidi zapošljavanje jednog poslijedoktoranda iz sredstava uspostavnog projekta? Zapošljavanje doktoranda bih predvidjela temeljem odvojenog natječaja Razvoj karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti, dakle, ne iz sredstava uspostavnog projekta. |
| O: Navedeno je moguće. |
| P: Za Uspostavni istraživački projekt je naveden uvjet za predlagatelja istog koji ga ograničava s obzirom na vremensko stjecanje titule doktora znanosti („najmanje 2 godine, a najviše 7 godina od datuma roka za prijavu na natječaj“). S obzirom da sam doktorirao 27.4.2018. i da je krajnji rok za prijavu 3.3.2020., zanima me je li ova granica od dvije godine striktna ili se mogu prijaviti unatoč tome što mi nedostaje nešto malo manje od dva mjeseca da zadovoljim ovaj vremenski rok? Ostale uvjete o broju znanstvenih radova, projekata i sl. zadovoljavam. |
| O: Uvjet stjecanja doktorata od dvije do sedam godina od datuma roka za prijavu nije moguće prilagođavati, već je on striktan no idući natječaj za Uspostavne istraživačke projekte bit će raspisan u drugoj polovici 2020. godine. |
| P: Ovim putem bi samo željela provjeriti i raščistiti dvojbu koja se pojavila tijekom pripreme projekta. Naime, zanima me može li Uspostavni istraživački projekt (uip) trajati kraće od 5 godina, primjerice naše istraživanje je optimalno za 4 godine. |
| O: Prema uvjetima natječaja uspostavni istraživački projekt ne može trajati kraće od 5 godina. |
| P: Da li je moguće na jednom projektu prijavljenom na natječaj UIP-2020-02 planirati zapošljavanje i doktoranda (u prvoj godini istraživanja) i posdoktoranda (u drugoj i trećoj godini istraživanja), dakle dvije osobe čija bi plaća bila pokrivena tijekom projekta? |
| O: Navedeno je prihvatljivo. |
| P: Da li je moguće zaposliti dva postdoktoranda na uspostavni projekt (različitih profila prema potrebi projekta), prvi postdoktorand na prve dvije godine, a drugi postdoktorand na druge dvije godine trajanja projekta? |
| O: Navedeno je moguće. Na uspostavnom istraživačkom projektu moguće je zaposliti dva poslijedoktoranda, ali ne istovremeno. |
|
P: U tekstu natječaja je navedeno ''Organizacija mora jamčiti da voditelj projekta neće imati bitno administrativno opterećenje kao niti opterećenje u nastavi...''. Na što se odnosi ta tvrdnja, naročito da voditelj neće imati opterećenje u nastavi? Da li to znači da voditelj ne smije održavati nastavu na instituciji na kojoj je zaposlen, ukoliko se projekt prihvati? Na instituciji zaposlenja, voditelj projekta tj. ja (docent) ima opterećenje u skladu sa Zakonom o radu, odnosno Kolektivnim ugovorom i svim pripadnim zakonima i pravilnicima. Također, navedeno je ''HRZZ očekuje da voditelj projekta ovome projektu posveti 55% svoga radnog vremena.'' Na koji način se vrši kontrola navedenoga, odnosno izračun tog dijela radnog vremena? Još jednom napominjem da je cjelokupno nastavno opterećenje mene (tj.) voditelja projekta u skladu sa svim propisima i zakonima u Republici Hrvatskoj, koji se odnose na rad u znanstveno-nastavnoj instituciji te je usklađeno sa zadanih/traženih 55 %. |
| O: Voditelj uspostavnog istraživačkog projekta treba posvetiti najmanje 55% radnog vremena radu na projektu za što čelnik organizacije daje suglasnost u obrascu Potpora organizacije. Voditelj uspostavnog istraživačkog projekta može održavati nastavu na organizaciji na kojoj je zaposlen u preostalom postotku radnog vremena. |
| P: U natječaju je navedeno: Vrednovanje u prvom krugu provodi se temeljem obrasca Prošireni sažetak te radnog i financijskog plana. Znači li to da članovi panela u prvom krugu neće dobiti i sažetak projektnog prijedloga, koji je dio administrativnog obrasca? |
| O: Sve informacije koje su potrebne za vrednovanje projektnog prijedloga u prvom krugu potrebno je navesti u Proširenom sažetku te radnom i financijskom planu. Članovi panela dobivaju na uvid cjelokupnu prijavnu dokumentaciju no obratite pozornost na to da se vrednovanje u prvom krugu prvenstveno temelji na navedenim obrascima. |
|
P: Pitanje vezano uz obrazac za ponovnu prijavu. Završno vrednovanje panela dano je na hrvatskom jeziku. Znači li to da je kod obrazaca ponovne prijave na engleskom jeziku potrebno prevesti komentare završnog vrednovanja panela? Također, navode li se i pozitivni komentari ili samo komentari vezani uz izmjene projekta? |
| O: Obrazac Ponovljena prijava potrebno je dostaviti samo na hrvatskom jeziku. U obrascu je potrebno navesti komentare panela i/ili recenzenata, odnosno njihove prijedloge o doradi projekta te pojasniti kako su isti implementirani u ponovnu prijavu. |
|
P: Imamo upit vezano za pismo potpore institucije. Piše da opremu koja postoji na instituciji povežemo s Šestar bazom. Koliko vidim neka od naše opreme nije u toj bazi. Što to znači, da trebamo zatražiti od njih da tu opremu uvrste u svoju bazu, ili je dovoljno da navedemo opremu koju imamo na instituciji? |
| O: Sva oprema koja će biti na raspolaganju za potrebe provođenja projektnih aktivnosti treba biti navedena u obrascu Potpora organizacije te je očekivanje HRZZ-a da je glavna oprema za provedbu istraživanja navedena i u bazi Šestar. |
| P: Treba li uz svaki uređaj (opremu) koji je za provedbu projekta dostupan na organizaciji navesti u obrascu poveznicu na Šestar ili je dovoljno samo staviti poveznicu na stranicu gdje je popisana sva oprema naše ustanove koja je upisana (može se izlistati na Šestaru u kategoriji Napredno pretraživanje > Ustanova) ili je moguće možda samo navesti Šestar ID nekog uređaja? |
| O: U obrazac potpora organizacije navodi se oprema koja se koristi za provedbu projektnog prijedloga. Potrebno je dostaviti poveznicu na opremu koje će se koristiti za provedbu projekta. |
|
P: 1. U slučaju da su znanstvenici trenutno zaposleni kao post-doktorandi na HRZZ projektu koji završava krajem 2020 godine, te trenutno ne znaju gdje će biti zaposleni od 2021, da li oni trebaju u pismu namjere tražiti potpis čelnika trenutne matične organizacije, iako će ugovor o radu na toj organizaciji završiti prije nego bi novi projekt, ako bude odobren, mogao započeti? 2. Da li pisma namjere s originalnim potpisima moraju biti dvojezična? |
|
O: 1. Pismo namjere potpisuje čelnik organizacije na kojoj je istraživač zaposlen prilikom prijave na natječaj. 2. Pisma namjere potrebno je dostaviti na hrvatskom i engleskom jeziku. Iznimka su pisma potpore za inozemne znanstvenike koja mogu biti samo na engleskom jeziku. |
|
P: 1. Opisujemo li predlagatelja projekta u dijelovima Prijavnog obrasca: Cjelina C - istraživačka grupa - tablica i Dio a. Istraživačka grupa 2. Treba li zadržati ili se mogu izbrisati upute za popunjavanje rubrika (obzirom da zauzimaju mnogo prostora), npr. Dio g. Resursi (opišite troškove predloženog projekta u HRK, uključujući i resurse koje za potrebe istraživanja na raspolaganje daje organizacija. Navedite sve dodatne izvore financiranja. Opišite traženi proračun projekta, povezujući stavke iz financijskog plana sa pripadajućim ciljevima i rezultatima te aktivnostima koje obuhvaćaju navedene stavke. Objasnite sve stavke financijskog plana, a proračun treba biti točan i jasno razrađen. Navedite postotak radnog vremena kojega će predlagatelj posvetiti provedbi projektnog prijedloga.) Napomena: Kako bi se panelima za vrednovanje olakšala procjena resursa, u opisu resursa trebaju se prikazati podaci navedeni u financijskome planu s oznakama kategorija, potkategorija i stavki iz financijskog plana. |
|
O: 1. Informacije o predlagatelju projektnog prijedloga potrebno je navesti u cjelini A Predlagatelj projektnog prijedloga. 2. Opis kategorija u Prijavom obrascu treba ostati nepromijenjen. |
|
P: Prošireni sažetak je limitiran na svega 4 stranice (ne brojeći cover). U odnosu na prethodne natječaje pogledali smo kako je izgledao isti obrazac novi i znači prethodni. Naime u ovom "novom" obrascu na kraju je sada stavljen dio " "Resources (Describe the required project budget, linking the items in the financial plan to the related objectives and results, and the activities that include those items. Explain all items of the financial plan; the budget should be accurate and clearly elaborated. Indicate the percentage of working hours that the applicant will devote to the implementation of the project proposal)." Kad pogledamo koliko ima pitanja i s obzirom da se ovaj dio zapravo odnosi na budget koji je detaljno opisan u aplikacijskom obrascu (sekcija g), u financijskom planu i radnom planu, nije nam jasno kako sada opet stisnuti sve naše odgovore u te 4 stranice, a pitanja je kad pogledate sve skupa jako puno. U tom zadnjem paragrafu koji se odnosi i koji je sada uključen u Prošireni sažetak napisano je da se detaljno navedu svi troškovi i povežu s aktivnostima, rezultatima kako je navedeno u aplikacijskom obrascu, radnom planu i excel tablici budgeta. Molimo Vas da nam pomognete jer mi smo pokušali sve stisnuti međutim kad tražite da se Resources pišu detaljno jednostavno ne stane u tako ograničenom prostoru. Možete li dopustiti da taj "novi" dio koji je umetnut u tablicu a nije bio na prethodnim natječajima od strane HRZZ, a odnosi se na Resources, da nam dopustite koju stranicu više (2-3?). |
|
O: Vrednovanje u prvom krugu provodi se temeljem obrasca Prošireni sažetak u kojem ne trebaju biti navedeni svi već samo najvažniji podatci o projektnom prijedlogu. Prošireni sažetak projektnoga prijedloga može sadržavati najviše četiri stranice isključujući naslovnu stranicu. Pitanje koje se odnosi na resurse u ovom obrascu uključuju opis glavnih kategorija istraživačkih troškova i njihove povezanosti s aktivnostima i rezultatima dakle nije potrebno ulaziti u detalje. Detaljniji opis potrebno je prikazati u Prijavnom obrascu. |
| P: Zanima me koje obrasce je potrebno ispunjavati kod ponovljene prijave - sve ili samo one u kojima smo načinili izmjene? Također, da li je kod ponovljene prijave potrebno iznova popunjavati i ovjeravati obrasce poput Potpore organizacije ili Pisma namjere za suradnike koji nisu zaposleni na organizaciji prijavitelju? |
| O: Projektna dokumentacija s prethodnog natječajnog roka nije važeća prilikom prijave na novi natječajni rok. Prilikom ponovljene prijave projektnog prijedloga potrebno je dostaviti svu traženu dokumentaciju u skladu s uvjetima natječaja UIP-2020-02. |
| P: Je li u popisu postignuća prihvatljivo navođenje radova u tisku (prihvaćeni, ali časopis/zbornik nije još tiskan) ukoliko se smatraju bitnima s obzirom na temu projektnog prijedloga? |
| O: U popis postignuća moguće je navesti rad koji je prihvaćen za objavu. U tom slučaju potrebno je dostaviti potvrdu uredništva časopisa o prihvaćanju rada za objavu. |
|
P: Je li dopušteno u petogodišnji popis postignuća uvrstiti rad koji je poslan i/ili je u postupku objavljivanja u časopisu s međunarodnom recenzijom? Ako to nije moguće, gdje se ovaj podatak može navesti? |
| O: Rad koji je u postupku recenzije ne može se uvrstiti u popis postignuća, no rad koji je u postupku objavljivanja (prihvaćen za objavljivanje) moguće je navesti u popisu postignuća uz dostavu potvrde uredništva časopisa o prihvaćanju rada za objavu. |
|
P: Javljam Vam se pitanjem u vezi strukture prijavnih obrazaca (i hrv. i engl. verzija): Pod Section e. Work Plan / Dio e. Radni plan su navedeni d1. Objectives / d1. Ciljevi itd. Pretp. da je riječ o pogrešci (zamjena e s d). Da li možemo sami u oba obrasca izmijeniti d1, d2 i d3 u e1, e2 i e3 P: Molila bih za pojašnjenje za prijavni obrazac (hrv i eng verzija). Nije nam jasno zašto postoje paragrafi naslovljeni: d1, d2, d3 u sklopu Dio e. Radni plan? Logika nam nalaže da bi se paragrafi trebali označiti sa slovom e, kao e1, e2, e3? Dio d. postoji prethodno i odnosi se na učinak istraživanja. Ovako stoji u obrascu: Dio e. Radni plan (U ovom dijelu projektnog prijedloga treba biti jasno vidljivo kako će se ostvariti planirani ciljevi projekte. Opišite pristup istraživanju; ciljeve predloženog istraživanja, rezultate i njihovu povezanost s resursima slijedeći predloženu strukturu.) d1. Ciljevi (navedite i opišite znanstvene ciljeve predloženog istraživanja.) d2. Očekivani rezultati (opišite planirane rezultate za svaki istraživački cilj.) d3. Opišite potencijalne rizike predloženog istraživanja te plan postupanja u slučaju navedenih rizika. |
| O: U Prijavnom obrascu potrebno je izmijeniti oznake u kategoriji Dio e. Radni plan - e1. Ciljevi, e2. Očekivani rezultati i e3. Opišite potencijalne rizike predloženog istraživanja te plan postupanja u slučaju navedenih rizika. |
|
P: 1. U Uputama u dijelu koji se tiče potpore organizacije stoji: "U potpori organizacije nužno je navesti opremu koja se planira nabaviti projektom. Čelnik potpisom izjave jamči da istovjetna oprema ne postoji na organizaciji" Ono što mi nije jasno je na koju se to opremu odnosi? Znači li to ako imamo u firmi fluorometar(vrijednost oko 40 000kn) koja se koristi u drugom, dislociranom laboratoriju u istoj firmi, da za potrebe projekta ne možemo predvidjeti trošak nabave još jednog? 2. Jesu li loggeri koji se koriste za praćenje ptica spadaju u opremu ili potrošni materijal? Naime, teoretski oni jesu oprema, ali jednom kad ih stavite na ptice ne možete ih, u pravilu, više koristiti te su na taj način potrošni? 3. Ne mogu nigdje naći koja oprema se sve upisuje u Šestar. Pretpostavljam da se ne treba upisivati mikropipete i takvu ostalu jeftinu opremu.. Postoji li neki cut off u vrijednosti opreme? P: Koja oprema treba biti prijavljena u bazu Šestar: sva oprema navedena u obrascu Potpora organizacije (to je sugerirano u Uputama za prijavitelje, str. 4); glavna oprema za provedbu istraživanja (kao što ste odgovorili 10.01.2020.) ili oprema čija vrijednost prelazi 400.000 kn (baza Šestar je zamišljena za takvu opremu)? |
|
O: 1. Iz potpore organizacije treba biti vidljivo koja oprema se stavlja na raspolaganje projektnom timu kao i opremu koja se planira nabaviti sredstvima projekta kako bi se tijekom vrednovanja mogli utvrditi uvjeti za provedbu projektnog prijedloga. Ako na matičnoj organizaciji postoji oprema koja je potrebna za provođenje projektnih aktivnosti, istu je nužno navesti u potpori organizacije, stoga nabavka iste opreme nije prihvatljiva. Odnosno ukoliko se radi o opremi koja već postoji potrebno je pojasniti zašto se nabavlja nova. 2. Navedeni uređaj može se smatrati potrošnim materijalom. 3. U bazi Šestar trebalo bi navesti svu opremu koja je navedena u obrascu Potpora organizacije. Međutim, u potpori organizacije potrebno je navesti i opremu na organizaciji koja iz nekog razloga nije u bazi Šestar, a potrebna je za provedbu istraživanja. Sitnu opremu poput mikropipeta nije potrebno upisati u bazu Šestar. |
|
P: 1. U Natječaju za UIP 2020 piše kako se prvi krug vrednovanja temelji na tekstu Prošireni sažetak te radnog i financijskog plana. (CV nije naveden)!
U Kriterijima za vrednovanje projektnog prijedloga u prvom krugu navedeni su pojedini kriteriji za procjenu predlagatelja, za koje nije predviđeno u Proširenom sažetku da se navedu. Pa me zanima može li se u Prošireni sažetak uz:“ Popis postignuća (Track-record) voditelja projekta (najviše 1 stranica), uključujući:
Nadodati i ostali kriteriji koji su važni za vrednovanje predlagatelja, kao što je: mentorstvo diplomskih radova i sl.?
2.Također, u proširenom sažetku navodi se:“ 6. Dosadašnje sudjelovanje na HRZZ projektima (navedite projektni prijedlog, poveznicu i status (D/P/suradnik)“, dok u obrascu za vrednovanje stoji: „dosadašnje uspješne prijave na natječaje za poslijedoktorsku istraživačku stipendiju ili istraživački projekt“ , pa me zanima mogu li se u Proširenom sažetku na navedeno mjesto uz HRZZ projekte navoditi sudjelovanja/ vođenja i na drugim međunarodnim i ili hrvatskim projektima. Ili evaluatori navedeno saznaju iz životopisa kandidata pa je potrebno u Životopis kandidata navesti sve traženo? |
|
O: 1. Obrazac Prošireni sažetak je potrebno ispuniti prema zadanom predlošku koji se nalazi na mrežnoj stranici Zaklade. Svaki predlagatelj navodi informacije koje smatra važnima za svoju prijavu. 2. Životopis predlagatelja projekta je potrebno ispuniti prema zadanom predlošku koji se nalazi u Prijavnom obrascu. |
|
P: U prijavnom obrascu za UIP-2020-02 navedeno je da životopis članova istraživačke grupe treba slijediti strukturu Popisa postignuća (track record) cjelina A, dio a. Znači li to da za članove istraživačke grupe ne treba navesti primjerice obrazovanje, radno iskustvo, nastavne aktivnosti, itd. (što se za Predlagatelja navodi u cjelini A, dijelu b)? P: Imam upit vezano uz popunjavanje CV-a za članove istraživačke grupe. Da li članovi istraživačke grupe moraju ispunjavati CV prema primjeru Cjeline A, dio a ili Cjeline A, dio b? Naime, kolege mi kažu da su članovi istraživačke grupe u prethodnim natječajima trebali ispuniti dio b te iste cjeline. Možete li mi reći kakav CV format članovi istraživačke skupine moraju slijediti? |
| O: Životopis članova istraživačke grupe treba sadržavati akademska i istraživačka postignuća, kao i sažet popis financiranih projekata s naglaskom na onima na kojima suradnik u ovom trenutku sudjeluje te opis predmeta istraživanja u projektima koji traju. Preporučuje se koristiti predložak iz Cjeline A, Životopis voditelja projekta. |
| P: Prijavni obrazac za uspostavne projekte, cjelina A, dio a, smije sadržavati najviše 1 stranicu međutim, meni je nemoguće ubaciti sve tražene stavke na samo jednu stranicu, font 10, jer inače sve izgleda neuredno i nabacano. Ukratko, ne stane sve jer se treba navesti nekoliko stavki koje uključuju popis radova (posljednjih 5 godina, dokaz samostalnosti, radovi tijekom doktorata, kongresi) i sl. Ima li možda nekih naznaka da se to poveća na 2 stranice, odnosno imate li neki prijedlog kako da ubacim sve referentne točke, a da ne ometam formu obrasca? Sigurna sam da i drugi znanstvenici imaju isti problem. |
| O: U popisu postignuća potrebno je prikazati informacije koje su najznačajnije i ključne za provedbu predloženog projekta, najviše na jednoj stranici, a veličinu ni font slova nije dopušteno mijenjati. |
|
P: U prijavnom obrascu Cjelina A - Predlagatelj projektnog prijedloga, rubrika Popis postignuća predlagatelja gdje se upisuje pet publikacija u zadnjih pet godina, mora li biti kronološki neprekinutih 5 godina, odnosno može li se oduzeti period od npr. rodiljnog dopusta čime se ulazi u period od zadnjih 6 ili 7 god.? Pitanje se odnosi i na isti dio u Proširenom sažetku. |
| O: Navedeno je dopušteno te je potrebno dostaviti odgovarajuću dokumentaciju o prekidima u karijeri. |
|
P: 1) U Prijavnom obrascu u dijelu e. Radni plan, d1. Ciljevi stoji: navedite i opišite znanstvene ciljeve predloženog istraživanja. Treba li ovdje navoditi obavezne ciljeve Uspostavnog istraživačkog projekta (uspostavljanje istraživačke grupe i/ili laboratorija i prijavljeni projektni prijedlozi istraživačke grupe na druge izvore financiranja), budući da to nisu znanstveni ciljevi istraživanja? 2) U engleskoj verziji Prijavnog obrasca, u Section g. Resources stoji: Describe the costs of the proposed project in HRK. Je li ovo HRK greška? Treba li troškove navoditi u kunama ili eurima? |
|
O: 1. U dijelu e. Radni plan potrebno je navesti sve ciljeve istraživanja, uključujući i obvezne ciljeve za Uspostavne istraživačke projekte. Uspostavu nove istraživačke grupe i istraživanja potrebno je detaljnije opisati u dijelu f. Cjeline B. 2. U engleskoj verziji Prijavnog obrasca iznose troškova treba navesti u eurima. |
|
P: Možete li mi reći da li je potpora institucije limitirana brojem stranica? P: 1. U prošlom pozivu na natječaj (UIP-2019-04) u Uputama za prijavitelje postojao je odjeljak s Uputama za ispunjavanje Obrasca Potpora organizacije (2.4.3.) u kojem je pisalo da je se Potpora organizacije može napisati na najviše 3 stranice. U trenutnim Uputama za prijavitelje ne mogu pronaći ovu informaciju pa me zanima postoje li ograničenja što se tiče dozvoljenog broja stranica za obrazac Potpora organizacije. 2. Što se tiče upisa u bazu Šestar, je li potrebno upisati i softverska rješenja koje planiramo koristiti u sklopu projekta, a čija oprema uključuje npr. kamere, mikrofone i slično, a biti će opisana u Obrascu Potpora organizacije? Pitam jer u uputama piše kako „Za opremu koja se navodi u potpori organizacije nužno je dostaviti poveznicu na Šestar iz koje mora biti vidljiva specifikacija, godina nabavke te njeno održavanje“. Možete li definirati što se točno misli pod „oprema“? Za prirodne znanosti je dosta jasno, no u području društvenih znanosti „oprema“ je malo drugačija pa bih molila Vašu pomoć oko definiranja iste. |
|
O: 1. Ovogodišnjim uputama nije propisan broj stranica za Obrazac potpora organizacije. 2. Upućujemo Vas na upute vezane uz upis u bazu Šestar. |
| P: U ''Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini'' na stranici 21 priložen je ''PRILOG 1 Administrativni obrazac, primjer''. Gdje se može pronaći taj obrazac? |
| O: Odgovor je dostupan na mrežnoj stranici Zaklade od 20. prosinca. |
|
P: 1.track record voditelja - navodi se da voditelj uz svaku publikaciju mora dostaviti poveznicu na kojoj je vidljiv postupak vrednovanja kojega provodi časopis u kojem je publikacija objavljena. Da li se misli na opis časopisa kako provodi recenzije? Smije li se u track recordu voditelja navoditi radove koji su objavljeni 2015. godine budući da je 2020. tek na početku? 2. u dijelu C gdje su životopisi članova istraživačke grupe - navode li se samo radovi u posljednjih 5 godina? I isto pitanje kao i za track record voditelja - smije li se navoditi radove koji su objavljeni 2015. godine budući da je 2020. tek na početku? |
|
O: 1. Navedeno je točno. U popisu postignuća predlagatelja navode se radovi u posljednjih 5 godina uključujući 2015. godinu. 2. U popisu postignuća članova istraživačke grupe potrebno je navesti radove relevantne za temu istraživanja kojim se projektni prijedlog bavi. |
|
P: 1) U natječaju HRZZ-a za Uspostavni istraživački projekt (UIP) navedeno je: ''U provedbi projekta mogu sudjelovati i drugi istraživači, ali ne mogu biti članovi istraživačke grupe.'' Da li doktori znanosti, docenti, izvanredni profesori i viša zvanja koji su doktorirali izvan minimalnog odnosno maksimalnog ograničenja (2 do 7 godina), koji su zaposlenici ustanove koja je nosioc projekta, mogu sudjelovati na UIP-u u svojstvu tih spomenutih drugih istraživača te da li je definiran neki izvjesni postotak njihovog angažmana? 2) Planiram angažirati na UIP-u docenta istraživača koji je docent i koji je doktorirao unutar maksimalnog ograničenja od 2 do 7 godina. Da li on može biti član istraživačke grupe ili može biti u svojstvu tzv. drugih istraživača (prethodno spomenuto)? Ja kao voditelj projekta i spomenuti docent nemamo pravo na nikakva pokrića troškova, plaću i ostalo navedeno, budući da smo zaposlenici na neodređeno vrijeme na istoj ustanovi koja je nosioc projekta? 3) Da li članovi Istraživačke grupe mogu biti ja kao voditelj projekta, doktorand i student (tj. studenti koji će se po potrebi mijenjati s obzirom na završetak, odnosno prestanak studentskog statusa? 4) U Istraživačku grupu mogu se uključiti redovni i izvanredni studenti? |
|
O: 1. Navedeni istraživači mogu sudjelovati na projektu no ne kao članovi istraživačke grupe te za njih nije definiran postotak rada koji trebaju posvetiti radu na projektu. 2. Navedeni istraživač može biti član istraživačke grupe. Iz sredstava projekta moguće je planirati isključivo trošak plaće za doktoranda i poslijedoktoranda koji se zapošljavaju na projekt. 3. Jedan od uvjeta natječaja Uspostavni istraživački projekti UIP-2020-02 je Uspostava istraživačke grupe u prvoj godini trajanja projekta koja broji najmanje tri člana grupe, a to mogu biti uz voditelja doktorandi, mladi istraživači koji su doktorirali 2 do 7 godina od roka prijave na natječaj te studenti. 4. Navedeno je moguće. |
|
P: Molim za pojašnjenje Prijavnog obrasca, cjeline A, dio a (Popis postignuća). U objašnjenju popisa postignuća (točka 1. Pet publikacija u posljednjih 5 godina) navedeno je kako trebamo navesti radove u međunarodnim recenziranim znanstvenim časopisima uz pripadajuće poveznice, poglavlja u knjigama, radovi s konferencija, monografije i sl.. Moje pitanje je vezano uz navođenje poveznica. U uputama je navedeno kako se očekuje „da voditelj projekta u petogodišnjem popisu postignuća pokaže znanstvene publikacije gdje ima značajan doprinos i koje su objavljene nakon provedenog međunarodnog istorazinskog vrednovanja što je važan pokazatelj kontrole kvalitete časopisa te su posljedično vidljive u Web of Science, Scopus ili Directory of Open Access Journal (DOAJ) bazama“.
|
|
O 1: Navedeno se odnosi na znanstvene publikacije. O 2: Potrebno je dostaviti poveznicu iz koje je vidljivo da časopis u kojem je rad objavljen provodi istorazinsko vrednovanje (peer-review). |
| P: Možete li nam reći da je li je nužno u EPP sustavu, u kartici Obrazovanje prikačiti životopis Predlagatelja i članova istraživačke grupe? Budući da je CV Predlatelja napisan u Prijavnom obracu pitamo se da li je onda nužno prikačiti opet i u ovom dijelu sustava? Drugo pitanje, da li se isti CV koji se nalazi na EPP sustavu, bilo za predlagatelja ili članove istračke grupe koristi, koristi u tijeku vredovanja na predloženom projektnom prijedlogu na HRZZ? |
| O: Životopis nije obvezan dokument u kartici Obrazovanje. Životopise voditelja i članova istraživačke grupe potrebno je navesti u Prijavnom obrascu. Sva priložena dokumentacija pa tako i CV koristi se u postupku vrednovanja. |
| P: Među objavljenim pitanjima i odgovorima stoji da se za životopis članova istraživačke grupe preporučuje koristiti predložak iz Cjeline A, Životopis voditelja projekta. To je naslov odjeljka Cjelina A, dio b. Ovaj odgovor je u suprotnosti s traženjem navedenim u formularu Prijavni obrazac, gdje stoji da životopis članova istraživačke grupe treba slijediti strukturu cjelina A, dijela a. Molim Vas nedvosmisleni odgovor na ovo pitanje. |
| O: Preporučuje se koristiti predložak iz Cjeline A, dio a track record. Životopis mora sadržavati uobičajena akademska i istraživačka postignuća, kao i sažet popis financiranih projekata s naglaskom na onima na kojima suradnik u ovom trenutku sudjeluje te opis predmeta istraživanja u projektima koji traju. |
|
P: Prijavila sam projekt na Vas call Tenure Track Pilot program 2018. godine (TTP-2018-07). Projekt je dobio dobre ocjene, ali nije bio shortlistan uz preporuku da se doradi i prijavi na neki sljedeći call. Da li to znaci da uz prijavu tog istog (minimalno aktualiziranog) projekta moram ispunjavati i "repeated submission" formular, ili se to odnosi samo na projekte koji su prijavljivani u sklopu prijašnjih callova za uspostavne projekte? |
| O: U ovome slučaju ne prilaže se Obrazac Ponovljena prijava, već je navedeni obrazac potrebno priložiti za Istraživačke projekte i Uspostavne istraživačke projekte koji na prethodnim natječajima za UIP i IP nisu bili prihvaćeni za financiranje. |
| P: U obrascu 'Extended abstract' u sekciji 'Resources' stoji da trebamo opisati budžet. Ako već navodimo brojke (npr. ukupni troškovi u pojedinoj kategoriji), da li da ih stavimo u eurima ili kunama (budući da financial plan treba biti u eurima)? Drugim riječima, da li da u engl. verziji pišemo trošak u eurima, a u hrv. u kunama? |
| O: U engleskoj verziji Proširenog sažetka iznose troškova treba navesti u eurima, a u obrascu na hrvatskom jeziku iznos se navodi u kunama. |
| P: Da za svaki slučaj provjerim: u 'Application Form' (engl. obrazac) u sekciji 'Resources' troškove navodimo u kunama? |
| O: Odgovor je dostupan na mrežnoj stranici od 21. siječnja. U engleskoj verziji obrasca iznosi se navode u eurima. |
| P: Upisuju li se u prijavnom obrascu Cjelina A - Predlagatelj projektnog prijedloga, dio a Popis postignuća predlagatelja u podrubrike Publikacije kojima se pokazuje samostalnost u istraživanju te Publikacije nastale za vrijeme izrade doktorata samo radovi u međunarodno recenziranim znanstvenim časopisima ili se mogu upisati i sažeci sa kongresa objavljeni u recenziranim zbornicima skupova (Book of abstract)? |
| O: U popisu postignuća navode se publikacije temeljem kojih će se procjenjivati predlagatelj prema kriterijima u obrascu za vrednovanje A i B. Osim radova u međunarodno recenziranim časopisima mogu se upisati i sažetci s kongresa objavljeni u recenziranim zbornicima. Prijavitelj može samostalno odlučiti koja su njegova najvažnija postignuća. |
|
P: U prijavi UIP 2020. imamo dva istraživača koji su s druge institucije. Radi se konkretno o (uklonjen naziv organizacije) koji je neprofitna znanstvena ustanova u stopostotnom vlasništvu države koja se financira projektno kroz realizaciju ugovora za izradu projekata dobivenih na međunarodnim i domaćim natječajima. Članovi istraživačke grupe mogu biti znanstvenici koji nemaju ugovor s matičnom organizacijom voditelja (uklonjen naziv.) Treba li u pismu namjere za članove izvan matične institucije navesti također kako ti članovi istraživačke grupe izdvajaju najmanje 30 % radnog vremena za rad na projektu ili je dovoljno navesti da institucija daje suglasnost za sudjelovanje djelatnika u UIP u mjeri koliko je potrebno za ostvarivanje očekivanih rezultata i ciljeva projekta. Naime, Uprava Instituta podupire projektni prijedlog, kao i sudjelovanje svojih djelatnika, međutim postavlja se pitanje što potpisivanje Pisma potpore u tom postotku znači za njihove djelatnike, s obzirom da su znanstvena ustanova ali se financiraju isključivo kroz projekte. |
| O: U pismu namjere potrebno je navesti koliki udio rada će članovi istraživačke grupe posvetiti radu na projektu. Čelnik daje suglasnost o sudjelovanju na projektu svojim potpisom za sve članove istraživačke grupe koji nisu zaposleni na matičnoj organizaciji prijavitelja projekta. |
|
P: Molim vas za pojašnjenje dijela Prijavnog za Uspostavne projekte koji glasi: "Dio b. Povezanost projektnog prijedloga s trenutnim stanjem u području istraživanja (opišite važnost istraživanja predložene teme, istraživanja koja ste do sada proveli u ovom području, najvažnije rezultate i njihovu povezanost s predloženim istraživanjem, njegovu inovativnost i originalnost u odnosu na stanje u području. Voditelji projekata koji su već financirani sredstvima HRZZ-a trebaju ukratko navest naslov i ciljeve provedenog projekta, dobivene rezultate i povezanost s predloženim istraživanjem.)" Nije mi jasno na koga se odnosi ovaj dio: " Voditelji projekata koji su već financirani sredstvima HRZZ-a trebaju ukratko navest naslov i ciljeve provedenog projekta, dobivene rezultate i povezanost s predloženim istraživanjem" ako prijavljujem uspostavni projekt onda nisam prije mogla biti voditelj istraživačkog niti uspostavnog HRZZ projekta. Da li je to neka greška u tekstu budući da taj isti tekst stoji u Prijavnom obrascu za Istraživačke projekte? |
| O: Potrebno je navesti informacije o drugim HRZZ projektima na kojima ste sudjelovali, termin voditelj projekta odnosi se na uspostavni projekt kojega prijavljujete. |
| P: Prijavila sam projekt na program Znanstvena suradnja prošle godine. Projekt je dobio dobre ocjene, ali nije odabran za financiranje. Ako dorađenu ideju prijavljujem na poziv Uspostavni istraživački projekti, da li je potrebno ispunjavati obrazac ponovljena prijava ili se to odnosi samo na projekte koji su prijavljivani u sklopu prijašnjih poziva za uspostavne projekte? |
| O: U ovome slučaju ne prilaže se Obrazac za izvješće o ponovljenoj prijavi na natječaje HRZZ-a. Navedeni je obrazac potrebno priložiti za Istraživačke projekte i Uspostavne istraživačke projekte koji na prethodnim UIP i IP natječajima nisu bili prihvaćeni za financiranje. |
|
P: Da li se u obrascu Radni plan smiju dodavati novi retci u tablici Ciljevi projekta ili je fiksno zadano da projekt mora imati pet ciljeva? |
| O: Moguće je dodati nove retke u Radnom planu. |
| P: Treba li se pridržavati nekog određenog stila za navođenje literature korištene u pisanju projektnog prijedloga i popisa postignuća voditelja, ili je dozvoljeno upotrebljavati stil područja kojim se bavimo? |
| O: Način citiranja treba biti u skladu sa standardima znanstvenoga polja u kojem se projektni prijedlog prijavljuje. |
| P: U prethodnom roku Uspostavnih istraživačkih projekata (UIP-2019-04) moj projekt nije odobren za financiranje. Jedna od primjedbi recenzenta, a koju je ponovio i Panel u Zaključnom mišljenju je bio da ukupan iznos troškova usavršavanja, diseminacije i suradnje čini više od 10% ukupne vrijednosti projekta, što smatraju nerealnim. Konkretno, tih 12% iznosilo je približno 191.000 kn, odnosno prosječno 38.200 kn godišnje, što je znatno manje od maksimalnih 70.000 kn navedenih u Uputama. Dobio sam dojam da ta primjedba ne proizlazi iz vrednovanja moj projekta (predviđenog broja sastanaka, radionica i konferencija), već unaprijed definiranog limita za ukupan iznos, pa bih htio provjeriti koliki je iznos opravdano predvidjeti za navedenu kategoriju? Moram li se u ponovljenoj prijavi ograničiti na ispod 10% ukupne vrijednosti projekta za navedenu kategoriju (dvostruko manje od maksimalnog iznosa)? |
| O: Iznos troška usavršavanja nije propisan natječajem, a najveći iznos kategorije diseminacija i suradnja može biti do 70.000,00 kuna godišnje. Predlagatelj projektnog prijedloga slobodan je predložiti usavršavanja, a opravdanost navedenih usavršavanja procijenit će panel za vrednovanje. |
|
P: Molim Vas odgovor na pitanje vezano uz poziv “Uspostavni istraživački projekti” UIP-2020-02:
Može li se i u englesku i u hrvatsku verziju administrativnog obrasca priložiti potvrda o doktoratu, potvrda o zaposlenju i potvrda o porodiljnim dopustima na hrvatskom? Ili te dokumente uopće ne treba prilagati u englesku verziju?
P: U EPP sustavu kod unošenja potvde dokumenta o stjecanju doktorata predlagatelja unosimo na hrv i engl, pošto imam samo potvrdu na hrv, treba li prevoditi ili da jednostavno uplodam isti dokument ? Isti upit je i za potvrdu da sam imala porodiljni (izadan od Kadrovske službe fakulteta). Znači trebam li nju prevoditi ili uplodam isti dokument? |
| O: Potvrde o doktoratu, zaposlenju i rodiljnim dopustima nije potrebno prevoditi na engleski jezik. U obje verzije dokumenata u EPP sustavu potrebno je podignuti traženi dokument na hrvatskom jeziku. |
|
P: Molim Vas odgovor na pitanje vezano uz poziv “Uspostavni istraživački projekti” UIP-2020-02: U prijavnom obrascu, u cjelini B, dijelu g. Resursi traži se: „opišite troškove predloženog projekta u HRK, uključujući i resurse koje za potrebe istraživanja na raspolaganje daje organizacija.“ Misli li se pod „resurse koje za potrebe istraživanja na raspolaganje daje organizacija“ samo doslovno na financijska sredstva ili taj pojam obuhvaća i davanje administrativne i tehničke podrške, te sveg ostalog što se navodi i u obrascu potpora institucije? |
| O: Navedeno se odnosi na opremu na raspolaganju za istraživanje, tehnički i administrativnu podršku, i eventualna financijska sredstva. |
|
P: Imam nekoliko pitanja vezanih uz ispunjavanje Application form: 1. Application form, Part A - Applicant, Applicant's track record Pod broj 1 traži se: "Five publications in the last 5 years: papers in international peer-reviewed scientific journals with corresponding links, chapters in books, conference papers, monographs, etc.", dok se pod broj 4 traži: "Conference communications and/or monographs". Po čemu se sadržaj stavke 4 razlikuje od stavke 1? Navode li se samo proceedings, ili sva konferencijska priopćenja? Što s prezentacijama na konferencijama za koje se ne izdaju proceedings? 2. Application form, Part A - Applicant U a dijelu (Applicant's track record) pod broj 8 traži se: "Other significant academic achievements: organization of scientific meetings...". Kasnije u b dijelu (Applicant's CV) stoji stavka "ORGANISATION OF SCIENTIFIC MEETINGS". Koja je razlika između ova dva podatka? |
|
O1: Točka 1 odnosi se na radove publicirane u međunarodno recenziranim znanstvenim časopisima uz pripadajuće poveznice, poglavlja u knjigama, radove s konferencija, monografije, itd., dok se točka 4 odnosi na priopćenja s konferencija i/ili monografije. U Popisu postignuća navode se postignuća koja predlagatelja kvalificiraju za vođenje Uspostavnog istraživačkog projekta. O2: Točka 8 odnosi se na druga važna akademska postignuća, među kojima može biti organizacija znanstvenih sastanaka, a stavka „organizacija znanstvenih sastanaka“ odnosi se isključivo na znanstvene sastanke. |
|
P: Prijavni obrazac sastoji se od tri cjeline:
Znači li to da Cjelina A i Cjelina B zajedno čine maksimalno 15 stranica (kako je navedeno u zagradama), a cjelina C je izvan navedenog ograničenja od 15 stranica?
Ili se ograničenje od 15 stranica odnosi ukupno na sve cjeline, ne uključujući samo reference (kako je navedeno na kraju prijavnog obrasca)? |
| O: Ograničenje od 15 stranica odnosi se na Cjelinu A i B. |
| P: Vezano za postavljenje ciljeva (objectives) , Objective 1, recite da li se uspostavljanje istraživačke grupe definira u prvom mjesecu projekta kao prva aktivnost ili kad se zaposli recimo PhD? Sto se može navesti kao deliverable te aktivnosti - uspostava istraživačke grupe? Može li se kao druge aktivnosti staviti zapošljavanje phd studenta i eventualno treća aktivnost prijava na buduće projekte? Ostali objectivi su istraživački i u njih bih istraživačke aktivnosti uz nabavu opreme i diseminacijske aktivnosti. Da li je to opravdano ovako? |
|
O: Uspostava istraživačke grupe očekuje se tijekom prve godine projekta, a obično je taj cilj vezan za zapošljavanje doktoranda i poslijedoktoranda. Prijava na programe EU i ostale kompetitivne istraživačke natječaje očekuje se tijekom provedbe projekta, a posebice u posljednja dva razdoblja provedbe projekta. Osim istraživačkih ciljeva, u radnom planu mogu se navesti i ova dva cilja. Obrazac Radni plan izmijenjen je u odnosu na prethodne natječaje. U retku ispod rezultata potrebno je obrazložiti i povezati tražena sredstva za ključne istraživačke aktivnosti koristeći se oznakama iz financijskog plana povezujući ih s planiranim rezultatima. Molimo pogledati Upute za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini. |
|
P: Obrazac je promijenjen u odnosu na prethodne natječaje. U uputama piše da se ne navode rezultati "deliverable" koji se odnosi tipa na nabavljenu opremu, zaposlenog doktoranda. A s druge strane trebaju se povezati rezultati iz prijavnog obrasca i financijskog plana s radnim planom. Možete li bit malo jasniji. Znači li to onda da u radni plan pišemo samo rezultate koji se odnose na istraživanje, a da "zanemarimo" ostale rezultate u financijskom planu? |
|
O: U Radni plan treba navesti znanstveno-istraživačke rezultate kao i rezultate vezane za obvezne ciljeve uspostavnog istraživačkog projekta – „Uspostavljena istraživačka grupa i/ili laboratorij“ i Prijavljeni projektni prijedlozi istraživačke grupe na druge izvore financiranja“. U radnom planu se ne navode administrativno-tehničke aktivnosti poput nabavke opreme, raspisivanja natječaja za zapošljavanje, pisanja izvješća i sl. U financijskom planu se ne prikazuju rezultati već troškovi projekta. Radni plan potrebno je povezati sa financijskim planom i pojasniti troškove koji su povezani s pojedinim rezultatima. Trošak, npr. nabavljene opreme (navesti stavke financijskog plana) za novog doktoranda koji se navodi u financijskom planu povezuje se s rezultatima cilja uspostavljena istraživačka grupa. |
|
P: 1. Čitajući "Upute za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost" uočio sam izmjene u obrascu "Radni plan", gdje je navedeno da se planirani rezultati trebaju povezati s oznakama iz financijskog plana. Mogu li se u ovom obrascu kao oznake iz financijskog plana koristiti stavke financijskog plana, npr. 1.1, 1.2, itd.? Treba li navesti samo broj ili cijeli opis pojedinog troška? 2. Treba li u radnom planu navesti aktivnosti i kontrolne točke (milestones), kao što je to bio slučaj u prethodnim obrascima? Ako je to potrebno, gdje se mogu navesti ovi podaci? 3. S obzirom da se obrazac "Radni plan" sada sastoji od 5 razdoblja u kojem se za svako razdoblje navode rezultati D1, D2 itd., kako označiti pojedini rezultat u financijskom planu? Odnosi li se "oznaka iz radnog plana D4.4" koju ste naveli kao primjer na stranici 11 u Uputama na 4. rezultat iz 4. projektnog razdoblja? Možete li pojasniti na što se odnosi prvi, a na što drugi broj? |
|
O: 1. U radnom planu potrebno je obrazložiti i povezati tražena sredstva za ključne istraživačke aktivnosti koristeći oznake iz financijskog plana (npr. 1.1., 1.2. itd.) povezujući ih s planiranim rezultatima. Dovoljno je navesti numeraciju stavki iz financijskog plana. 2. Na mrežnoj stranici Zaklade dostupan je obrazac Radni plan koji se ispunjava sukladno Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. 3. U financijskom planu nije potrebno navoditi stavke radnog plana. |
| P: U kraćim uputama o obaveznoj dokumentaciji navodi se radni plan, s točkama provjere koje se ne spominju u obrascu radnog plana. Da li ih ne treba onda navoditi? |
| O: U obrascu Radni plan ne navode se točke provjere. |
| P: Imam nedoumicu oko ispunjavanja Radnog plana. U prošlogodišnjem natječaju za Uspostavne projekte eksplicitno je pisalo u Uputama za prijavitelje da Radni plan treba imati dva obavezna cilja: Uspostavljena istraživačka grupa i Prijavljeni projektni prijedlozi na druge izvore financiranja. U ovom godišnjem Natječaju u Uputama nema te stavke. Međutim u odgovorima iz 10. siječnja 2020. pišete: U Radni plan treba navesti znanstveno-istraživačke rezultate kao i rezultate vezane za obvezne ciljeve uspostavnog istraživačkog projekta – „Uspostavljena istraživačka grupa i/ili laboratorij“ i Prijavljeni projektni prijedlozi istraživačke grupe na druge izvore financiranja“. Da li onda i ove godine postoje obavezni ciljevi u Radnom planu ili ne? |
| O: Projektni prijedlog prijavljen na natječaj UIP-2020-02 treba uključivati dva obavezna cilja Uspostavnog istraživačkog projekta, uspostavljanje istraživačke grupe i/ili laboratorija i prijavljeni projektni prijedlozi istraživačke grupe na druge izvore financiranja. |
|
P: Koja je veza između Obrazac Radni plan; i odjeljka e. Radni plan u Prijavnom obrascu? Konkretno, trebaju li u oba dijela biti isti Ciljevi, numerirani na isti način, to jest: treba li cilj O1 iz Radnog plana odgovarati cilju navedenom pod O1 u odjeljku e. Radni plan u Prijavnom obrascu? Zbunjuje me opis ciljeva, u obrascu Radni plan idu i ciljevi zapošljavanja i prijave novih projekata, dok je u odjeljku e. Radni plan u Prijavnom obrascu navedeno da se napisu "znanstveni ciljevi" pa mi se čini da su ciljevi različiti i da ih mogu različito numerirati. |
| O: U Radnom planu trebaju biti navedeni ciljevi iz Prijavnog obrasca. U Prijavni obrazac i u Radni plan treba navesti znanstvene ciljeve kao i obvezene ciljeve uspostavnog istraživačkog projekta – „Uspostavljena istraživačka grupa i/ili laboratorij“ i Prijavljeni projektni prijedlozi istraživačke grupe na druge izvore financiranja“. |
|
P: P1: Da li bilo prikladno da u radnom planu pišemo listu ciljeva (objectives) prema razdoblju u kojem se realiziraju, a ne da ih sve popišemo na početku? Npr. ako će se aktivnosti potrebne za realizaciju nekih ciljeva raditi prve dvije godine, a preostali ciljevi će se realizirati kroz aktivnosti od 3. do 5. godine projekta? Možemo li u tom slučaju u tablicu radnog plana stavljati npr. O1 i O2 iznad 1. i 2. perioda projekta, a O3, O4 itd. iznad trećeg perioda projekta itd. (ili tome slično)? P2: Ako znanstvene ciljeve označavamo s O1, O2 itd. (ako smo ih tako označavali u prijavi projekta), da li "administrativne ciljeve" poput uspostavljanja nove istraživačke grupe i sl. možemo označiti drugačije (da se odmah uoče razlike među tim ciljevima)? Ako možemo, imate li kakvu preporuku za to? |
|
O: 1. Radni plan je potrebno ispuniti prema predlošku. Na prvoj stranici navode se znanstveni ciljevi projekta koji se planiraju ostvariti za vrijeme trajanja projekta. 2. Ciljeve uspostavnog istraživačkog projekta u Radnom planu potrebno je označiti oznakom O a jedan od cilja je i uspostava nove istraživačke grupe . |
| P: U dijelu gdje se objašnjava radni plan navodi se da radni plan treba biti do 5 stranica. Kako je u prošlom prijavnom roku to bilo do maksimalno 20 stranica, samo provjeravamo - sada je samo 5 stranica? |
| O: Radni plan može imati 5 stranica i više ne sadrži popis aktivnosti svaki planirani rezultat. |
| P: Može li se u radni plan pisati analiza koja će se obaviti na partner instituciji, a koja neće biti naplaćena? |
| O: Analiza koja će se obaviti na suradnoj organizaciji, a nužna je za ostvarenje određenog rezultata, može se opisati u rubrici ispod planiranih rezultata za svako pojedino razdoblje. |
| Možete li mi, molim Vas, objasniti odgovor od 24.01. o radnom planu - Radni plan može imati 5 stranica i više ne sadrži popis aktivnosti svaki planirani rezultat. Dakle može imati vise od 5 stranica? |
| O: Radni plan može imati do pet stranica. |
|
P: 1. Podrazumijeva li jedno razdoblje period od jedne godine ili npr. 1.razdoblje može trajati 6 mjeseci, 2. razdoblje 2 godine i tako dalje. 2. Na stranici 16 Uputa za prijavitelje piše "da se radni plan treba sastojati od podataka o vremenu postizanja rezultata", molim Vas da definirate gdje trebamo navesti vrijeme postizanja rezultata? 3. Treba li "Diseminacija rezultata projekta" biti jedan zasebni cilj projekta ili plan diseminacije rezultata treba provesti kroz cijeli radni plan? |
|
O: 1. Jedno razdoblje podrazumijeva period od 12 mjeseci. 2. Planirani mjesec ostvarenja rezultata ne navodi se u Radnom planu. 3. Diseminacija rezultata nije cilj projekta. U Radnom planu potrebno je prikazati rezultate diseminacijskih aktivnosti za svako razdoblje projekta, ako je primjenjivo. Molimo pogledati primjere ciljeva i rezultata u Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga. |
| P: U vezi radnoga plana, navodi se limit od 4000 karaktera. Da li se to odnosi na limit jednoga rezultata (deliverable) ili na limit cijeloga razdoblja? Je li to 4000 "with spaces" ili "without spaces"? |
| O: Ograničenje od 4000 znakova odnosi se na rubriku u kojoj je potrebno opisati povezanost istraživačkih aktivnosti i traženih resursa za svako razdoblje projekta zasebno te na broj znakova bez razmaka. |
| P: S obzirom na Primjer ispunjavanja radnog plana iz "Uputa za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini", htio bih provjeriti navodi li se sudjelovanje na konferencijama kao zaseban rezultat? Ako je odgovor ne, možete li mi reći u kojem se dijelu prijavne dokumentacije, pored Financijskog plana, treba navesti sudjelovanje na konferencijama? |
| O: Diseminacija se u radnom planu navodi u polju ispod navedenih rezultata za svako izvještajno razdoblje. Molimo pogledati primjere ciljeva i rezultata u Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini (str. 17.). |
|
P: U vezi izrade Radnog plana za Uspostavne istraživačke porojekte, zanima me sljedeće:
|
|
O1: Opis rubrike u Radnom planu nije moguće brisati. O2: Plan diseminacije treba biti vidljiv u planiranim rezultatima u radnome planu za svako razdoblje projekta. |
|
P1: Ako smo u Radnom planu jednu financijsku stavku objasnili u npr. 1. razdoblju, a ona se proteže kroz još nekoliko sljedećih razdoblja (npr. servisiranje opreme kroz 3 godine od ukupnih 5 godina trajanja projekta), trebamo li ponavljati objašnjenje u svakom razdoblju ili je dovoljno jednom napisati objašnjenje i samo tu povezati stavku iz financijskog plana s radnim planom, bez obzira što se ista stavka ponavlja i u sljedećim razdobljima ili je bolje u svakom razdoblju ponoviti objašnjenje? P2: U odgovoru od 11.02. o Radnom planu i diseminaciji pišete da se diseminacija navodi u polju ispod navedenih rezultata za svako izvještajno razdoblje, ako je primjenjivo. Možete ljubazno Vas molim to još malo pojasniti – to znači da u Radnom planu ispod svakog razdoblja (ili razdoblja u kojem je to primjenjivo) ispod obrazloženja zatraženih sredstava i njihovog povezivanja s financijskim planom trebamo dodati podnaslov Plan diseminacije i objavljivanja i tu opisati planirane publikacije, uključujući kvartile časopisa? Malo je nejasno jer u uputama ovo ne spada u tablicu, barem se tako čini. Da li onda Plan diseminacije ulazi u ovaj broj od 4000 dozvoljenih znakova ili se tih 4000 znakova odnosi samo na povezivanje rezultata iz radnog plana s financijskim planom? P3: U diseminaciju rezultata inače ulaze i odlasci na konferencije, pisanje diplomskih radova, ali i prezentacija rezultata javnosti na različitim simpozijima. S obzirom da ste u opisu plana diseminacije i objavljivanja naveli samo publikacije, htjela sam provjeriti da li u planu diseminacije trebamo pisati isključivo o znanstvenim publikacijama ili je moguće uključiti i ostale diseminacijske aktivnosti? Jasno da ne možete opisati svaku sitnicu u uputama, zato bih radije provjerila detalje. |
|
O1: Troškove je potrebno povezati s aktivnostima za svako razdoblje zasebno. O2: Plan diseminacije treba biti vidljiv u planiranim rezultatima u radnome planu. Ograničenje od 4000 znakova odnosi se na opis povezanosti aktivnosti traženih resursa. O3: Plan diseminacije treba obuhvaćati sve rezultate proizašle iz diseminacijskih aktivnosti. |
| P: Da li treba uključiti nabavu nove računalne opreme za doktoranda/poslijedoktoranda u radni plan (rezultate, aktivnosti)? |
| O: Navedene aktivnosti mogu se navesti u rubrici ispod istraživačkih rezultata u kojoj se opisuje povezanost aktivnosti i traženih sredstava iz financijskog plana. |
| P: Ako za uspostavni projekt imamo ugovorenu suradnju sa kolegama koji rade na Sveučilištu/institutu u inozemstvu, da li se troškovi potrošnog materijala i kemikalija te korištenje instrumenta (a radi se o vrlo specifičnim instrumentima, potrošnom materijalu i kemikalijama) na dotičnom Sveučilištu/institutu mogu platiti preko računa kojeg ta institucija izda našem Sveučilištu/institutu (naime institutcija ne dozvoljava dostavu potrošnog materijala i kemikalija od strane osobe koja ne tamo ne radi, pa je ovo jedina opcija)? Ukoliko može, da li je postoji financijska granica za plaćanje pojedinog računa ili ne (procjena je da bi se troškovi analiza koje će obaviti članovi istraživačke grupe mogli kretati između 100 000-150 000kn godišnje tijekom 3 godine) ? Ako je na sve odgovor potvrdan, da li onda te troškove mogu normalno prikazati u financijskom planu kao materijalne troškove istraživanja (to mi je jedino logično jer se ne radi o usluzi već o troškovima materijala i korištenja instrumenata za planirane analize)? |
| O: Troškovi koje opisujete navode se u kategoriji 1. Troškovi istraživanja u potkategoriji Usluge, a njihova opravdanost se vrednuje. |
| P: Zanima nas odgovor na pitanje vezano za budžet i opravdanost slijedećeg troška opreme. Naime nama je za istraživanje potrebna oprema čija vrijednost je preko 900 000 kn. Fakultet namjerava kupiti tu opremu zato sto bi se na njoj radile pretrage i terapija pacijenata u sklopu sporazuma s bolnicom a bolnica s HZZO (znači preko uputnice bi dolazili pacijenti). Oprema bi bila locirana na fakultetu. Fakultet će tu opremu kupiti kroz leasing i 60 obroka. U sklopu predloženog projekta tj. budžeta stavili bi plaćanje nekoliko rata za tu opremu u sklopu HRZZ. Recite da li je takav plan opravdan? Održivost predloženog projekta je obećavajuća bas zbog činjenice sto ćemo imati veliki priljev bolesnika koji će dolaziti na te pretrage koje će biti dio standardne skrbi i imaju svoj DTP. Mi bi koristili tu opremu za istraživanje i imali bi pacijente za predloženi projekt i daljnja istraživanja i nakon završetka predloženog projekta. |
| O: Prema navedenom riječ je o ulaganju u kapitalnu opremu što nije prihvatljivo ovim natječajem. |
| P: Trebamo li budget u Excelu ispunjavati u HRK ili EUR na oba jezika, ili je nužno da excel na engl bude u EUR? |
| O: U prijavi projektnog prijedloga na engleskom jeziku troškove je potrebno izraziti u EUR, koristeći srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan raspisa natječaja. |
|
P: 1. Da li se trošak usluga za provođenje tehničkih/stručnih zadataka u vidu prijevoza, smještaja i dnevnica može osigurati suradnicima koji su navedeni u cjelini B, a nisu članovi istraživačke grupe? Ako ne, da li postoji drugi način pokrivanja troška terenskog istraživanja za te osobe ako će provesti nešto za što među istraživačkom grupom ne postoje kompetencije? 2. Da li je moguće osigurati troškove terenskog istraživanja (prijevoz, smještaj, dnevnica) osobi koja je zaposlena na matičnoj organizaciji, a nije uključena u istraživačku grupu jer je zaposlena kao stručni kadar, već bi sudjelovala u nekim aspektima kao tehničar/dokumentarist? 3. Da li se inozemnom članu istraživačke grupe može osigurati trošak odlaska na konferenciju izvan Republike Hrvatske ako predstavlja rezultate koji su proizašli iz rada na projektu i da li tu postoje neka ograničenja koja nisu jasno navedena u uputama? |
|
O: 1. – 2. Prema uvjetima natječaja troškove je moguće planirati samo za članove istraživačke grupe. Za provedbu opsežnih pomoćnih poslova koji su usko vezani za provedbu istraživanja prihvatljivi su troškovi tehničke pomoći. Nisu prihvatljivi troškovi tehničke i/ili stručne pomoći za djelatnosti koje obavlja matična organizacija voditelja projekta ili članova istraživačke grupe jer takve djelatnosti moraju biti obuhvaćene potporom koju organizacija pruža provođenju projekta. Moguće je za potrebe terenskog istraživanja izdati putni nalog tehničkom osoblju zaposlenom na organizaciji. 3. Za inozemnog člana istraživačke grupe moguće je planirati troškove odlazaka na konferencije u Hrvatskoj. |
| P: Da li član istraživačke grupe koji radi izvan matične institucije (u inozemstvu) ima pravo na financirani dolazak (prijevoz, smještaj, dnevnice) na 'Istraživačku radionicu s članovima istraživačke grupe' koja bi se organizirala na matičnoj instituciji? |
| O: Navedeno je prihvatljivo. |
| P: U uputama za prijavitelje stoji: "U financijskom planu projekta ukupan iznos kategorije Oprema ne smije prelaziti 500.000,00 kuna za istraživačke projekte." Zanima me da li se ovo ograničenje odnosi i na Uspostavne istraživačke projekte. |
| O: Navedeno ograničenje odnosi se na Istraživačke projekte. |
|
P: Čitajući nove "Upute za prijavitelje..." vidim da se stalno spominje da projekt financira bruto II plaću doktoranda i/ili poslijedoktoranda, što bi značilo da bi sada trebao u financijski plan predvidjeti i trošak plaće doktoranda...jer koliko se sjećam prije je bilo to predviđeno samo za poslijedoktorande...pa me sada zanima je li to zaista tako, tj. da li trebam bruto plaću doktoranda predvidjeti u financijskom planu? Znači glavno pitanje je sada kako će biti financirana plaća doktoranda na HRZZ projektima...samo iz projekta ili će biti mogućnost kao i do sada da ide posebni natječaj za njih, pa onda njihova plaća ne ide iz projektnog budžeta... Uglavnom, zanima me, da li, barem u teoriji, ja na projektu mogu imati i doktoranda i poslijedoktoranda tako da im plaća ide "iz projekta"? I da li mogu imati dodatno još jednog doktoranda kojeg bi "dobio" preko novog natječaja za izobrazbu doktoranda? |
| O: Iz sredstava uspostavnog istraživačkog projekta moguće je planirati trošak plaće za doktoranda i poslijedoktoranda. Također moguće je planirati zapošljavanje dodatnog doktoranda putem natječaja „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti”. |
| P: Koliki mogu biti troškovi usluga? U uputama piše "trošak usluga može činiti samo manji dio financijskoga plana te se očekuje da projektne aktivnosti provode članovi istraživačke grupe". Možete li to precizirati? Naime meni je jedna od usluga sekvenciranje cijelog genoma, što je puno jeftinije raditi u stranim firmama specijaliziranim za to i ako bi slijedio svoju originalnu ideju, ta bi mi stavka iznosila oko 80 000 kn godišnje u prve 4 godine projekta. Da li je to dozvoljeno? Pošto prelazi 35 000 kn, dostavio bih 3 ponude. |
|
O: Očekuje se da će se u istraživačku grupu uključiti članovi koji mogu odraditi veći dio istraživačkih aktivnosti i stoga je troškove usluga moguće planirati u manjem dijelu u odnosu na ukupan budžet projekta. Ako je nužno za provedbu istraživačkih aktivnosti u financijskom planu možete planirati navedene troškove i dostaviti potrebne ponude. Procjena opravdanosti troškova predmet je vrednovanja. |
|
P: U tekstu natječaja UIP_2020_02 piše: "Tražena sredstva za provedbu projekta ne mogu biti manja od 500.000,00 HRK, ne računajući troškove osoblja." Što se tiče opreme i materijala, naš istraživački tim će istraživanje provoditi na računalu (razne simulacije) i praktički nemamo nikakvih troškova za materijale i opremu. Nadalje, u uputama za prijavitelje piše da se za potrebe diseminacije i suradnje može najviše potrošiti do 70.000,00 HRK godišnje što je u petogodišnjem ciklusu 350.000,00 HRK. Ne izgleda mi realno potrošiti još 150.000,00 HRK na stručnu literaturu i terensko istraživanje (imamo kontejnerski terminal u Rijeci na kojem možemo izvršiti terensko istraživanje) Imam dva pitanja. Je li moguće prijaviti projekt s manjim budžetom od 500.000,00 HRK, ne računajući troškove (plaća i doktorat) novog doktoranda? Je li moguće prijaviti troškove opreme za neko jače super računalo koje bi ubrzalo izvođenje simulacija s obzirom da je zabranjeno uvođenje troškova za informacijsku opremu? |
|
O: Prema uvjetima natječaja najmanji iznos financiranja (za svih pet godina), ne računajući troškove plaće, za jedan projekt je 500.000,00 kuna. Svi troškovi navedeni u financijskom planu trebaju odgovarati prirodi projektnih aktivnosti i bit će predmet vrednovanja. |
|
P: 1.Da li je prihvatljiv trošak usavršavanja doktoranda (u obliku tečaja, treninga) u privatnom ovlaštenom/akreditiranom laboratoriju koji raspolaže za istraživanje neophodnom i iznimno skupom opremom koja nije dostupna na našoj instituciji, a koja bi doktorandu omogućila provedbu djela analiza predviđenih istraživanjem i izobrazbu o metodikama za koje članovi istraživačke grupe nemaju kompetencija. Ukoliko da, koliko usavršavanje može trajati i koliki iznos financiranja istog jer prihvatljiv. 2. Može li se za tehničku pomoć (ugovor od djelu) angažirati osobu sa inozemne institucije? 3. Mogu li znanstvenici s inozemnih institucija organizirati neki oblik usavršavanja/radionice na svojoj instituciji u svrhu izobrazbe članova istraživačkog tima? Mogu li se kakva sredstva koristiti u tu svrhu? |
|
O: Prihvatljivi su troškovi usavršavanja doktoranda s jasnim ciljem i programom u trajanju najviše do 14 dana. 2. Sklapanje Ugovora o djelu definirano je važećim aktima matične organizacije. Troškovi tehničara pojašnjeni su u Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini na str. 12, fusnota 12. 3. Iz sredstava projekta moguće je pokriti troškove usavršavanja za članove istraživačke grupe u skladu s Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini, str. 13. |
| P: U obrascu Financijski plan piše da se zeleni tekst ne briše, a u uputama za prijavitelje stoji primjer obrasca ispunjenog zelenom bojom, ali bez zadanog zelenog teksta (materijal, usluge) pa molim uputu kojeg se primjera držati. |
| O: Naziv svake stavke unosi se u nastavku teksta označenog zelenom bojom, koji se ne briše. |
| P: Trošak licence za nadogradnju softwera je dopušten. Možete li mi molim Vas reći pod koju kategoriju ga upisujemo u financijskom planu? |
| O: Trošak licence za nadogradnju softwera moguće je planirati u kategoriji 1. Materijalni troškovi. |
| P: Treba li oprema koja se kupuje sredstvima projekta biti pod garancijom tijekom cijelog trajanja projekta ili je moguće da garantni rok bude kraći? Npr. je li u redu da se oprema kupi u 1. godini projekta, a da garancija traje 2 godine |
| O: Trajanje garancije opreme nije propisano. |
| P: Istraživanje koje planiramo provesti zahtijeva korištenje operacijske dvorane na Klinici Veterinarskog fakulteta. Njen najam po danu ima određenu cijenu koja bi, s obzirom na učestalost izvođenja eksperimenta, u konačnici iznosila oko 15% ukupnog predviđenog iznosa financiranja projekta. Sve aktivnosti vezane uz istraživanje obavili bi suradnici – članovi istraživačkog tima. Da li je tom slučaju najam prostora/opreme prihvatljivo prikazati kao materijalni trošak? |
| O: Navedene troškove je moguće planirati u financijskom planu, u potkategoriji Usluga. |
|
P: 1. Je li moguće naručiti komad opreme čija nominalna vrijednost ne prelazi 400.000 kn, ali s dostavom i PDV-om prelazi? 2. Uz ostalu opremu (sva nužna za provođenje projekta) ukupni trošak opreme bi bio oko 600.000 kn. Je li takav financijski plan opravdan za UIP? |
|
O: 1. Navedeno nije moguće, moguća je nabava pojedinog komada opreme u iznosu do 400.000,00 kn s uračunatim PDV-om. 2. Opravdanost troškova predmet je vrednovanja te o tome odlučuju stručnjaci iz područja. |
|
P: 1. Projektni prijedlog koji planiramo uključuje sudionike vrlo specifične populacije za koji ne postoji okvir uzorkovanja (roditelje djece s teškoćama u razvoju) te nam je vrlo bitno planirati angažman suradnika/tehničara na terenu potrebnih kompetencija (konkretno voditelje različitih udruga u RH te djelatnike neonatoloških regionalnih centara) čija bi uloga i zadaća bila vezana za regrutaciju sudionika i neke aktivnosti same provedbe istraživanja. Oni su nam spremni pomoći u provedbi istraživanja, a vrlo su nam važni i kao medijatori u kasnijoj diseminaciji istraživačkih nalaza, odnosno provedbi aktivnosti vezanih za praktični/primijenjeni cilj projektnog prijedloga. Međutim smatramo da bi se njihov angažman u provedbi aktivnosti trebao barem simbolično nagraditi određenim iznosom (ugovor o djelu) kako bismo dodatno osigurali ostvarenje svih planiranih projektnih rezultata. Na osnovi HRZZ uputa o financijskom planu smatramo to opravdanim i mogućim, no želimo još jednom provjeriti da li je to tako? 2. Drugo je pitanje vezano za traženje ponuda stručnih usluga koje prelaze 35 000 kn. Naime, u dijelu projektnog prijedloga planirale smo uslugu za provedbu dijela kvalitativnog istraživanja (provedba fokus-grupa i/ili dubinskih intervjua, u kojoj bi se usluga tražila za samu provedbu na terenu, dok bi izradu vodiča, transkribiranje i analizu rezultata radila istraživačka grupa) te smo u planiranju tražile nekoliko ponuda. Agencija koja je na tržištu jedini renomirani izvoditelj takvih usluga dala nam je ponudu koja premašuje navedeni iznos od 35 000 kn, te nas zanima da li je to opravdan razlog za premašivanje iznosa (tj. ne traženje dodatnih ponuda)? U protivnom bismo planirale stručnu uslugu stručnjakinje koja nam je dala povoljniju (nižu) ponudu, međutim pitamo se da li je naša procjena dokaza njenog prethodnog iskustva i kompetencija u provedbi kvalitativnih istraživanja dovoljan / opravdan čimbenik za planiranje njenog angažmana? |
|
O: 1. S obzirom da navedeni suradnici sudjeluju u provedbi istraživačkih aktivnosti, oni mogu biti uključeni na projekt u funkciji suradnika – istraživača, ali za to ne mogu biti plaćeni Ugovorom o djelu. 2: Troškovi navedeni u Financijskom planu predmet su vrednovanja. Ako je trošak usluge 35.000,00 kn ili veći potrebno je dostaviti tri ponude. |
| P: Smatra li se prihvatljivim trošak objave natječaja za zapošljavanje doktoranda? |
| O: Prema Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini navedeni troškovi nisu prihvatljivi. |
| P: U uputama za prijavitelje je među prihvatljivim troškovima u kategoriji diseminacija i suradnja navedeno da je za naknadu za objavu radova s otvorenim pristupom moguće tražiti do 10.000,00 kn po godini. To je premalo, časopisi u području biomedicine/biologije za to traže cca. 2000 eura. Nakon što se doda PDV, dolazimo do cifre od cca. 20 000 kn po radu. S 10 000 kn nije moguće objaviti rad s otvorenim pristupom. Može li se vrijednost za ovaj trošak povisiti? |
| O: Troškove projekta moguće je planirati u okviru dopuštenih iznosa sukladno Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. U prvoj godini projekta maksimalan iznos je 10.000,00 kn, a u narednim razdobljima moguće je prilagoditi iznose vodeći pritom računa da ukupan iznos ne prelazi 50.000,00 kn tijekom cijelog trajanja projekta. |
| P: U engleskom obrascu Financial plan.xlsx na dnu piše: "all costs should be expressed in HRK". Je li to greška? Trebaju li troškovi biti iskazani u kunama ili eurima? |
| O: U engleskoj verziji Financijskog plana iznose troškova treba navesti u eurima. |
| P: Zanima me da li za iznose veće od 35 000 kn, treba odmah pri prijavi projekta dostaviti 3 ponude, ili se one mogu dostaviti naknadno? |
| O: Ponude za kupnju opreme potrebno je dostaviti do kraja pregovora o doradi radnog i financijskog plana, odnosno prije sklapanja Ugovora o dodjeli sredstava. |
| P: Da li je moguće napraviti ugovor o djelu za odrađeni rad na terenu (arheološko iskopavanje) s nekim tko nije dio istraživačke grupe, ali je suradnik na projektu? Ako ne da li mu je moguće dati dnevnice za terenski rad ako je u njega uključen jer je riječ o lokalnoj osobi koja donosi bitne informacije samom projektu? Također, na koji način se mogu platiti radnici na terenu? Da li se mogu uključiti i studenti preko ugovora i da li ih u tom slučaju treba navoditi kao dio istraživačke grupe (s imenom/bez imena?)? |
|
O: Suradnici na projektu ne mogu primiti naknadu putem ugovora o djelu, no troškove terenskih istraživanja za navedene osobe moguće je prikazati u okviru putnog naloga. Za provedbu opsežnih pomoćnih poslova koji su usko vezani uz provedbu istraživanja moguće je angažirati tehničare. Naknada za obavljanje poslova tehničara može se isplatiti putem ugovora o djelu ili R1 računa. U slučaju potrebe uključivanja studenata na HRZZ projekte potrebno je navesti imena i prezimena studenata koji se uključuju na rad u projektu te priložiti dokaz da su to redoviti studenti upisani na studijski smjer koji je povezan s temom istraživanja. Također, potrebno je u radnom planu predvidjeti pripremu studenata za ove poslove i osigurati njihovo vođenje i nadzor u radu na projektu. Naknadu za rad studenta ili službeno putovanje povezano s navedenim poslovima moguće je platiti, u skladu s važećim zakonskim propisima, putem ugovora o djelu te putnog naloga. |
|
P: 1. Na pitanje od 10.1.2020. : "P: Trebamo li budget u Excelu ispunjavati u HRK ili EUR na oba jezika, ili je nužno da excel na engl bude u EUR? Odgovorili ste slijedeće : "O: U prijavi projektnog prijedloga na engleskom jeziku troškove je potrebno izraziti u EUR, koristeći srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan raspisa natječaja." Budući da u obrascu Financijski plan na engleskom jeziku stoji u uputama da se on ispunjava u HRK (including VAT), molim vas da mi točno kazete u kojoj valuti se ispunjava obrazac na financijski plan? 2. Da li se može financijskim planom predvidjeti još jedna školarina (znaci ukupno dvije školarine + placa zaposlenog doktoranda na projektu) za doktoranda za kojeg postoji mogućnost da se zaposli putem natječaja „Projekt razvoja karijere mladih istraživača-izobrazba novih doktora znanosti” na sljedećem natječajnom roku? |
|
O: 1. U projektnoj dokumentaciji na engleskom jeziku financijske resurse potrebno je prikazati u eurima. 2. Navedeno je moguće, ali ne istodobno. Dakle, nije moguće predvidjeti u istoj godini dvije školarine. |
| P: Može li se režijski trošak (struja, voda) koji će biti neophodan za funkcioniranje nabavljene opreme i provođenje projekta navesti u posrednim troškovima? |
| O: Navedeno je moguće za istraživanja koja vode ka takvim povećanim troškovima i bit će predmet vrednovanja. |
|
P: U tekstu natječaja se navodi da je projekt pogodan za istraživanja koja će rezultirati patentom, te u uputama za prijavitelje navodi se patent kao mogući deliverable. Troškovi patenta se ne navode nigdje kao prihvatljivi i neprihvatljivi. Ukoliko možete pojasniti ako već stavim patent kao deliverables, da li je prihvatljivo zatražiti sredstva za pisanje i prijavu patenta? |
| O: Troškovi patentiranja ne mogu se prikazati u financijskom planu projekta. |
| P: Zanima me da li su sredstva za kategoriju Usluge financijskog plana ograničena? |
|
O: Iznos potkategorije Usluga nije definiran natječajem. Prema Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini trošak usluga može činiti samo manji dio financijskoga plana te se očekuje da projektne aktivnosti provode članovi istraživačke grupe. Projektni prijedlozi za čije je provođenje nužan značajan trošak usluga neće se financirati ovim Natječajem. |
|
P: Prilikom konverzije HRK u eure (koje navodimo u obrascima na engleskom jeziku) da li da zaokružujemo brojeve ili ih ostavljamo na npr. dvije decimale (primjerice: 1000 HRK pretvaramo u 134,51 EUR ili 132 EUR)? |
| O: Pri konverziji kuna u eure potrebno je iznose zaokružiti na veći iznos. |
|
P: 1. Možete li mi razjasniti razliku između istraživačke radionice koja je pod kategorijom Troškovi istraživanja (Upute str.12) i radionice u kategoriji Diseminacija i suradnja (Upute str. 14)? 2. Također, pod terensko istraživanje je napisano da uključuje prijevoz, smještaj i dnevnice za voditelje i suradnike (Upute str. 12). Ovdje se misli na suradnike koji nisu članovi istraživačke grupe ? |
|
O: U kategoriji 1. Troškovi istraživanja Istraživačka radionica se odnosi na radionicu koja se organizira za članove istraživačke grupe u trajanju do najviše 7 dana, a organizira se na matičnoj organizaciji voditelja projekta s ciljem provedbe istraživačkih aktivnosti. U kategoriji 4. Troškovi usavršavanja, diseminacije i suradnje Organizacija skupova/konferencija/kongresa/radionica se odnosi na diseminaciju projektnih aktivnosti. Više o prihvatljivim troškovima navedenih radionica navedeno je u Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini. 2. U financijskom planu za uspostavni istraživački projekt moguće je planirati troškove za članove istraživačke grupe. |
|
P: Predvidjela bih troškove printanja postera za doktoranda pri odlasku na konferenciju. Jesu li ti troškovi opravdani? Ako da, spadaju li u budžet za navedenu konferenciju ili ih trebam posebno dodati (i u koju kategoriju)? |
| O: Navedeni troškovi su prihvatljivi u okviru troškova konferencije unutar kategorije 4. Troškovi usavršavanja, diseminacije i suradnje. |
|
P: U Uputama stoji da je za objavu radova s otvorenim pristupom dopuštena naknada u iznosu do 10000 kn po godini. Ako je primjerice cijena objavljivanja rada u časopisu s otvorenim pristupom 13000 kn, je li moguće kombinirati pokrivanje troška objavljivanja takvog rada na način da se 10000 kn pokrije iz sredstava dodijeljenih od strane Zaklade, a preostalih 3000 kn iz primjerice vlastitih sredstava Fakulteta? |
| O: Da, moguće je. |
|
P: 1. Mogu li se članu istraživačke grupe iz inozemstva pokriti troškovi pohađanja tečaja iz složenih statističkih analiza koje održava u Engleskoj. 2. Može li se iz sredstava projekta pokriti trošak simbolične naknade sudionicima istraživanja koji će dobrovoljno sudjelovati u istraživanja. Ukoliko se može pokriti, zanima nas u kojem iznosu je riječ? 3. Mogu li se isplaćivati honorari suradnicima na projektu. 4. Mogu li biti uključeni i/ili zaposleni vanjski konzultanti na projektu. |
|
O: 1. Navedeno nije moguće. Članu istraživačke grupe iz inozemstva moguće je pokriti jedino troškove odlaska na konferencije u Hrvatskoj. 2. Ovakvi troškovi mogu biti prikazani kao posredni troškovi ako je riječ o longitudinalnom istraživanju ili vrsti istraživanja za koju je uobičajeno motiviranje sudionika. Prema uvjetima natječaja posredni troškovi mogu iznositi 10 % od ukupnih sredstava traženih od HRZZ-a te ih je potrebno dodatno pojasniti. 3. – 4. Prema uvjetima natječaja navedeno nije moguće. |
|
P: U tekstu Natječaja za uspostavne projekte stoji: - Najmanji broj članova istraživačke grupe jest tri (uključujući voditelja projekta i poslijedoktoranda ili doktoranda čije je zapošljavanje predviđeno predloženim financijskim planom). U prvoj godini grupu mogu činiti dva člana ako je planom predviđeno da će se grupa povećati radi ostvarivanja ciljeva projekta; - Među prihvatljive troškove pripadaju: troškovi osoblja (zapošljavanje doktoranda ili poslijedoktoranda). Da li je projekt prihvatljiv ukoliko se njime predvidi zapošljavanje jednog poslijedoktoranda iz sredstava uspostavnog projekta? Zapošljavanje doktoranda bih predvidjela temeljem odvojenog natječaja Razvoj karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti, dakle, ne iz sredstava uspostavnog projekta. |
| O: Sve navedeno je prihvatljivo. |
|
P: Imam pitanje vezano uz financiranja školarine za doktoranda. Planiram zapošljavanje jednog doktoranda i školarinu za tog doktoranda. Na projektu će kao suradnik biti prijavljen još jedan doktorand koji se neće zaposliti na projektu, ali mu je tema doktorata direktno vezana uz temu projekta. Može li se financirati plaćanje školarine i za taj drugi doktorat, ili bar dio školarine, kako bi poštovali pravilo da nemamo dvije školarine u istoj godini? Konkretno, možemo li u prvoj godini platiti 20 000 kn školarine suradniku koji nije zaposlen na projektu, a u naredne tri godine doktorandu koji je zaposlen na projektu? |
| O: Iz sredstava projekta moguće je planirati trošak školarine za jednog doktoranda najviše do 20.000,00 kn godišnje i najdulje 3 godine. Tijekom trajanja projekta iz sredstava projekta nije nužno planirati školarinu za istog doktoranda. |
| P: U excel tablici Financijski plan, u rubrici 2.2. Školarina za doktoranda stoji da treba upisati naziv doktorskog studija i ustanovu zaposlenja doktoranda. Je li ovo " ustanova zaposlenja doktoranda" greška? Treba li upisati ustanovu zaposlenja doktoranda ili ustanovu u kojoj će doktorand upisati doktorski studij? |
| O: Potrebno je upisati naziv organizacije gdje će doktorand upisati doktorski studij. |
| P: Da li se članu istraživačke skupine iz inozemne institucije može platiti trošak usavršavanja u inozemstvu? Znamo za odgovor koji se tiče konferencija, no nigdje se ne navode ograničenja za usavršavanje. |
| O: Za članove istraživačke grupe iz inozemstva nisu prihvatljivi troškovi usavršavanja u inozemstvu. |
|
P: 1. Ako neke potkategorije nećemo koristiti, npr.: 1.4. Usluga, naziv vrste usluge za provođenje istraživanja, svaka grupa usluga unosi se kao zasebna stavka, STAVKA, Možemo li to izbrisati iz Financijskog plana ili da sve potkategorije ostavimo, iako je trošak 0 kuna? Ako ostaju, kako ih numeriramo - samo nastavljamo numeraciju (1.4.) odozgo, bez obzira što te potkategorije nemamo ili postoji neki drugi način? 2. Ako putujemo na konferencije u 3 ili 4 godini projekta, trebamo li sada dostaviti i informativne ponude npr. s Booking.com za smještaj ili Croatia Airlines za avio-karte ili je dovoljno da upišem okvirne cijene? Zanima me što će se desiti ako se cijene promijene, tj. hoće li se u tom slučaju očekivati da ustanova snosi razliku troškova ili će to biti moguće dogovoriti za Zakladom? 3. U sklopu projekta htjeli bismo nabaviti laboratorijski sudoper – u prošlom natječaju su me uputili da to navedem pod Troškove opreme - Nova oprema, je li isto tako i u ovom natječaju tj. gdje točno mogu navesti taj trošak? |
|
O: 1. Stavku, za koju nije planiran trošak, nije dopušteno brisati iz financijskog plana i potrebno ju je numerirati prvom sljedećom slobodnom brojčanom oznakom kao što je navedeno u podnožju financijskog plana pod „VAŽNO“.
3. Navedeni troškovi za opremanje laboratorija mogu se planirati u kategoriji 3. Oprema.2. Za odlazak na planirane konferencije nije potrebno dostavljati informativne ponude. Tijekom provedbe projekta voditelj projekta samostalno može prenamijeniti troškove unutar 20 % ukupne rate za izvještajno razdoblje, a u slučaju značajnih promjena projekta Zakladi se može uputiti Zahtjev za izmjenu radnog i financijskog plana. |
| P: Koji broj unosimo u excel budget-u financijskog plana projekata gdje piše navesti broj? Odnosi li se to na broj CALL ID recimo kod sebe vidim ovaj broj za svoj projekt kojeg pripremam /unosim UIP-2020-02-(uklonjena šifra projekta)? |
| O: Točno, unosite broj koji je vezan uz Vaš projektni prijedlog u EPP sustavu, u pitanju označen s XXXX, a koji slijedi nakon specifikacije vrste i broja natječaja UIP-2020-02. |
| P: Možete li mi konkretnije odgovoriti što je sve moguće platiti članovima istraživačke skupine koji su iz inozemstva - može li se za njih platiti materijal za istraživanje, usluge i koji tip usluga, terenska istraživanja u njihovim državama čija je svrha uzimanje uzoraka, istraživačka radionica i gdje (RH i/ili inozemstvo), manja oprema, servis i nadogradnja opreme, usavršavanja i gdje (RH i/ili inozemstvo), odlasci na konferencije samo u RH ili i drugdje, te odlazak na završnu radionicu projekta u RH? |
| O: Članovima istraživačke grupe iz inozemstva moguće je pokriti sudjelovanje na istraživačkoj radionici u RH, dolazak na radne sastanke na matičnoj organizaciji voditelja projekta, dolazak na konferenciju u RH te dolazak na završnu radionicu projekta. |
|
P: 1. U sklopu projekta planira se nabava opreme za koju je potrebna edukacija od strane proizvođača. Da li je u sklopu projekta prihvatljiv trošak honorara instruktora i putni troškovi koji nisu uključeni u cijenu opreme? Ako je moguća, u koju kategoriju ulazi navedeni trošak? 2. Da li se trošak objave natječaja za zapošljavanje smatra prihvatljivim posrednim troškom? 3. Da li se trošak osiguranja opreme (obavezan prema zakonu i pravilnicima) koja će se kupiti na projektu smatra prihvatljivim posrednim troškom? |
|
O: 1. Navedene troškove moguće je navesti u okviru potkategorije usluga. Opravdanost troškova predmet je vrednovanja. 2. i 3. Navedeni troškovi nisu prihvatljivi i ne se mogu planirati u okviru posrednih troškova. |
|
P: 1. Prema uputama, pri ispunjavanju financijskog plana, u fusnoti 11 piše da je nabavka računala moguća samo za novozaposlene doktorande i/ili poslijedoktorande. Znači li to da je moguće kao stavku u financijski plan, pod troškovi opreme, nova oprema, unijeti nabava novog stolnog i prijenosnog računala za doktoranda? 2. Školarina na Doktorskom studiju poslovne ekonomije i ekonomije na EFZG iznosi 121.500kn. Prema riječima voditeljice službe, školarina se možete platiti u tri rate, pri čemu je prvu ratu potrebno platiti prilikom upisa, što znači da su to tri rate po 40.500kn. Međutim, u uputama na stranici 12 piše sljedeće: školarina za jednog doktoranda (najviše do 20.000kn godišnje, najdulje 3 godine). Može li se onda iz projekta platiti taj cijeli iznos školarine ili ne? |
|
O: 1. Moguće je jednog od navedenog. 2. Ne, iznos troška školarine moguće je planirati u skladu s Uputama. |
| P: Vezano za prihvatljivost troškova, u planu projekta je nabava uređaja za CHN analizu, za koji je potrebno imati dovod plinova helija i kisika. Može li se u financijski plan predvidjeti troškove razvoda cijevi za plinove? To bi spadalo u instalaciju uređaja do pune funkcionalnosti i ne uključuje građevinske radove. |
| O: Navedene troškove moguće je planirati u okviru troškova nabave uređaja. |
| P: Da li se pod troškovima školarine za doktoranda podrazumijevaju i putni troškovi zbog putovanja doktoranda do mjesta pohađanja doktorskog studija (javni prijevoz ili vlastiti automobil), pripadni troškovi smještaja s doručkom i dnevnice? |
| O: Ne, trošak školarine obuhvaća iznos školarine doktorskog studija. |
| P: U sklopu ove kategorije, navedeno je da ''Najveći iznos ove kategorije je 70.000,00 kuna godišnje, odnosno 105.000,00 kuna za razdoblje od 18 mjeseci''. To podrazumijeva da je odlazak na konferencije predviđen samo za period unutar 1.5 godina? To se odnosi na bilo kojih 1.5 godine unutar trajanja projekta? | ||
|
O: Najveći iznos kategorije 4. Troškovi usavršavanja, diseminacije i suradnje je 70.000,00 kn za svaku godinu uspostavnog istraživačkog projekta. Financijski plan za uspostavne istraživačke projekte planira se u 5 razdoblja po 12 mjeseci.
|
|
P: 1. Da li treba specificirati datume/mjesece odlaska na terenska istraživanja u financijskom planu? 2. Gdje se u financijskom planu treba navesti nabavka novog softwera? |
|
O: 1. Navedeno nije potrebno specificirati. 2. Navedeni trošak moguće je navesti u okviru kategorije 1. Materijalni troškovi. |
|
P: Zanima me postoji li ograničenje financijskih sredstava vezano uz nabavku Opreme u Uspostavnom istraživačkom projektu? P: Da li u financijskom planu postoji limit za troškove kategorije Nove opreme i ako da, koliko je maksimalan iznos? |
| O:. Gornja granica za nabavku pojedinačnog komada opreme je 400.000,00 kn. Ukupan iznos sredstava u kategoriji 3. Oprema nije ograničen. |
|
P: U Uputama za prijavitelje navedeno je da ''Najveći iznos ove kategorije je 70.000,00 kuna godišnje, odnosno 105.000,00 kuna za razdoblje od 18 mjeseci).''. Da li se pod time podrazumijeva da se konkretno u prvoj i trećoj godini trajanja projekta ide na konferencije u svrhu diseminacije rezultata, a u drugoj i četvrtoj godini da se publiciraju članci u časopisima koji naplaćuju troškove obrade? Pitam radi navedenog perioda od 18 mjeseci, odnosno godine dana. |
| O: Iznos koji navodite odnosi se na Istraživačke projekte. Najveći iznos kategorije 4. Troškovi usavršavanja, diseminacije i suradnje je 70.000,00 kn za svaku godinu uspostavnog istraživačkog projekta. Financijski plan za uspostavne istraživačke projekte planira se u 5 razdoblja po 12 mjeseci. Diseminacijske aktivnosti za svako razdoblje projekta nisu definirane, ali trebaju biti u skladu s planiranim rezultatima projekta. |
|
P: U Podkategoriji ''Odlasci na skupove/konferencije/kongrese, POTKATEGORIJA'', predviđen je dosta detaljni opis u kojemu se traži naziv konferencije, mjesto održavanja,... U dosta velikom broju slučajeva konferencije se najavljuju, pripremaju i održavaju unutar jedne godine, zna doći i do odgode ili čak i odgađanja konferencije, a jako teško je i predvidjeti odlazak na neku konferenciju koja se održava redovito (npr. IWA, Elsevier i sl.). Da li se ovdje općenito može napisati o vrsti konferencije gdje bi se išlo, barem kontinent, tema konferencije ili striktno sve što je navedeno u Excel obrascu? |
| O: U financijskom planu za troškove odlazaka na skupove/konferencije/kongrese potrebno je specificirati vrste troškova koji se planiraju pokriti iz sredstava projekta i broj osoba koji će ići na skupove/konferencije/kongrese. prilikom prijave na natječaj. Dovoljno je navesti okvirno na koje se konferencije planira ići (međunarodne ili nacionalne) i predvidjeti troškove. |
|
P: 1. Je li prihvatljiv član istraživačke skupine koji je stekao diplomu doktorskoga studija prije više od sedam godina, ali je u međuvremenu subspecijalizant? Umanjuje li se vrijeme proteklo od doktorata za vrijeme provedeno u subspecijalizaciji (kao što vrijedi za specijalizaciju?) 2. U kojim sve svojstvima može biti član istraživačke grupe? Koji od njih trebaju dostaviti diplome i dokaze o zaposlenju? 3. Postoje li još neke uloge izvođača projekta osim voditelja i istraživačke grupe? |
|
O: 1. Za članove istraživačke grupe koji imaju doktorat znanosti i specijalizaciju mogućnost prijave na natječaj produljuje se za vrijeme provedeno na specijalizaciji nakon stjecanja doktorata. 2. Prema uvjetima natječaja članovi istraživačke grupe mogu biti samo osobe koje su doktorat znanosti stekle najviše 7 godina prije roka za prijavu na ovaj natječaj, doktorandi, studenti. Preslika diplome o doktoratu znanosti i dokaza o zaposlenju treba dostaviti samo predlagatelj projektnog prijedloga. 3. U projektnom prijedlogu navode se voditelj i članovi istraživačke grupe. |
| P: možete li mi objasniti tko može biti predlagatelj projektnog prijedloga za uspostavni istraživački projekt? Naime, u Natječaju objavljenom 29.11.2019. se navodi da: "Predlagatelj projektnog prijedloga je znanstvenik koji je za vrijeme trajanja projekta zaposlen na javnom sveučilištu..." dok se u uputama za prijavitelje na natječaje HrZZ u 2020 navodi da "podnositelj projektnog prijedloga u trenutku prijave i tijekom trajanja projekta mora biti u stalnome radnom odnosu". Konkretno Vas onda pitam da li bi mogao prijaviti projektni prijedlog ako sam trenutno poslijedoktorand i institucija (organizacija) prilikom prijave da garanciju (pismom potpore) da će mi pružiti podršku i zaposliti u stalni radni odnos? Znam da je to bilo moguće na prethodnom natječaju za uspostavne projekte pa me zanima da li se to promijenilo? |
| O: Prema uvjetima natječaja voditelj uspostavnog istraživačkog projekta treba biti zaposlen tijekom trajanja projekta tako da se možete prijaviti na trenutno otvoreni natječaj Uspostavni istraživački projekti. |
|
P: Prema Vašim uputama natječaj za Uspostavni istraživački projekti HRZZ će uzeti u obzir prijavitelje i članove istraživačke grupe koji su doktorat znanosti stekli prije više od 7 godina ako dostave potvrdu o rodiljnom dopustu, odnosno rodiljnim dopustima ili dugotrajnoj bolesti, pa će to razdoblje biti oduzeto od vremena proteklog od dana stjecanja doktorata. Za majčinstvo će se vrijeme proteklo od stjecanja doktorata produžiti za 16 mjeseci za svako dijete rođeno prije ili poslije stjecanja doktorata. Moje pitanje je doktorirala sam 11.07.2012 godine, prvo dijete sam rodila 30.03.2005 godine, a drugo 25.06.2007 godine. Obzirom na gornje upute pretpostavljam da se mogu prijaviti na navedeni natječaj ali želim još jednom provjeriti. P: Nastavno na objavljeni natječaj “Uspostavni istraživački projekti”, najljepše Vas molimo za tumačenje kriterija prihvatljivosti istraživača koji bi prijavili navedene projekte. Naime, kao osnovni kriterij za voditelje projekta po raspisanom Pozivu je da su isti stekli doktorat znanosti najmanje 2, a najviše 7 godina od roka za prijavu na Natječaj. Ukoliko je predlagateljica projekta doktorirala u 12.2010. godine, a do danas je koristila 2 porodiljna dopusta, da li ista može biti voditeljica uspostavnog istraživačkog projekta i ukoliko može, koju je popratnu dokumentaciju potrebno dostaviti za dokazivanje npr. rješenja HZZO-a, rodne listove ili ovjerenu potvrdu poslodavca u kojoj će biti navedena razdoblja kada su korišteni porodiljni dopusti. |
| O: Mogućnost prijave na natječaj može se produljiti za 16 mjeseci za svako dijete rođeno prije ili poslije stjecanja doktorata, a ukupno vrijeme proteklo od stjecanja doktorata ne može prelaziti 11 godina. U tom slučaju potrebno je dostaviti potvrdu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, potvrdu kadrovskog odjela organizacije zaposlenja ili rodni list djeteta. |
|
P: Zanima me u kojem se trenutku smatra da je znanstvenik "na projektu", odnosno je li moguća prijava na dva natječaja u siječnju/veljači 2020. za znanstvenika koji je suradnik na jednom istraživačkom projektu koji je upravo odobren i u fazi potpisivanja? Naime, planirala bih prijaviti svoj uspostavni projekt, i zanima me smijem li još sudjelovati kao suradnica na jednom drugom (istraživačkom ili HR-Slo bilateralnom istraživačkom) projektu u prijavi? |
|
O: Prema uvjetima natječaja predlagatelj uspostavnog istraživačkog projekta može biti suradnik na jednom tekućem HRZZ-ovom istraživačkom ili uspostavnom istraživačkom projektu. U to se ubrajaju i HR-Slo bilateralni istraživački projekti. |
|
P: Na natječaju koji je zatvoren u svibnju 2019. godine prijavila sam uspostavni projekt. Projekt nije pozitivno vrednovan te mi je savjetovano da se, uz izmjenu prema uputama recenzenata, prijavim na sljedeći natječaj. Rok za prijavu na tekući natječaj za uspostavne projekte je 13.2.2020. Ja sam doktorirala 8.2.2013. Znači li navedeno da ne mogu pisati ponovljenu prijavu na tekući natječaj za uspostavne projekte? P: Mogu li biti se prijaviti i biti voditelj uspostavnog istraživačkog projekta ako sam doktorsku disertaciju obranio 8. veljače 2013., a diploma o stjecanju akademskog stupnja doktora znanosti mi je izdana s datumom 22. rujna 2013. Zaposlen sam kao docent na fakultetu. |
| O: S obzirom da Vam u trenutku prijave na ovaj natječajni rok ističe više od 7 godina od stjecanja doktorata znanosti ne zadovoljavate uvjete za prijavu na UIP-2020-02, no svakako Vas pozivamo da svoj projektni prijedlog prijavite na natječaj IP-2020-02. |
|
P: 1) Mogu li stručni suradnici s titulom magistra znanosti biti članovi istraživačke grupe u prijavi uspostavnog istraživačkog projekta? 2) U natječaju stoji da kod Uspostavnog istraživačkog projekta u provedbi mogu sudjelovati i drugi istraživači. Pitanje je je li možemo planirati za njih u financijskom planu diseminaciju i materijal za provođenje istraživanja? |
|
O: 1. Prema uvjetima natječaja članovi istraživačke mogu biti osobe koje su doktorat znanosti stekle najviše 7 godina prije roka za prijavu na ovaj natječaj te doktorandi i studenti. 2. U provedbi projekta mogu sudjelovati i drugi istraživači, ali ne mogu biti članovi istraživačke grupe niti mogu biti uključeni u radni i financijski plan. |
|
P: Molila bih Vas objašnjenje što se tiče predlagatelja projekta i člana istraživačke skupine. Naime, u natječaju stoji slijedeće: “Predlagatelj u trenutku prijave nije voditelj niti na jednom projektu koji financira HRZZ, nije (bio) voditelj HRZZ-ovog Uspostavnog istraživačkog projekta, nije prijavljen kao suradnik na ovom natječajnom roku (UIP-2020-02)” dok u uputama za predlagatelje stoji slijedeće: “Jedan istraživač može istodobno biti voditelj i/ili suradnik na najviše dva istraživačka i/ili uspostavna istraživačka projekta i to kao voditelj jednoga projekta i suradnik na drugome ili kao suradnik na dvama projektima. Pritom, navedeni uvjet ne uključuje istraživače koji su voditelji projekta i/ili suradnici na projektima koji završavaju do 31. prosinca 2020. godine.” Obzirom da su navedene smjernice u suprotnosti jedna s drugom, odnosno u Pozivu je navedeno kako predlagatelj ne može biti I član istraživačke skupine na projektu koji se prijavljuje na ovom natječaju, a u uputama je navedeno suprotno, ljubazno bih Vas molila za pojašnjenje koje upute je potrebno slijediti. |
|
O: Jedan istraživač može istovremeno imati dvije aktivne uloge na HRZZ projektima. Predlagatelj uspostavnog istraživačkog projekta može biti suradnik na jednom tekućem HRZZ Istraživačkom projektu ili može biti prijavljen kao suradnik na jednom projektnom prijedlogu prijavljenom na natječaj Istraživački projekti u 2020. godini. |
|
P: Zaposlena sam kao znanstveni suradnik pri Znanstvenom centru izvrsnosti pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kako imam Ugovor o radu na određeno vrijeme do 31.12.2022., mogu li s obzirom na navedene uvjete natječaja za voditelje projekta prijaviti UIP? |
| O: Prema uvjetima natječaja predlagatelj Uspostavnog istraživačkog projekta treba biti zaposlen za vrijeme trajanja projekta što čelnik organizacije jamči u pismu Potpora organizacije. |
|
P: Vidjela sam da kod istraživačkih projekata konzultanti nisu prihvatljivim. Zanima me da li je tako i kod uspostavnih istraživačkih? Mislila sam kao konzultante staviti trojicu starijih kolega koji se već dugi niz godina bave razdobljem kojega namjeravam prijaviti i svojim bi iskustvom značajno doprinijeli provedbi projekta! Još jedno pitanje vezano uz sudjelovanje studenata na projektu. Da li u projektni plan mogu uključiti izradu diplomskog rada koji je vezan uz temu projekta? I što kada taj student diplomira npr. u drugoj godini provedbe projekta. Da li ja mogu već sada planirati još jednog studenta koji bi se uključio u trećoj godini provedbe ili samo u radni plan kumulativno stavim dvoje studenata? |
|
O: Uloga konzultanta nije prihvatljiva prema uvjetima natječaja UIP-2020-02. U provedbi projekta mogu sudjelovati i drugi istraživači, ali ne mogu biti članovi istraživačke grupe. Moguće je prilikom prijave projektnog prijedloga planirati angažman dvaju studenata. |
|
P: 1. Da li članovi istraživačke grupe mogu biti i oni znanstvenici (domaći i inozemni) koji trenutno nisu zaposleni u znanstvenoj instituciji? Da li takvi znanstvenici mogu priložiti pismo namjere samo s vlastoručnim potpisom? 2. Da li postoji ograničenje što se tiče većeg (npr. 10 članova) broja članova istraživačke grupe i da li je moguće negativno vrednovanje ako je istraživačka grupa veća? 3. Da li ime tehničara treba unaprijed navoditi u istraživačkoj grupi i ako je odgovor potvrdan da li je onda ona/on iznimka iz pravila 2-7 od doktorata? |
|
O: 1. Navedeno je moguće. U slučaju tom slučaju članovi istraživačke grupe sami potpisuju pismo namjere. 2. Najveći broj članova istraživačke grupe nije određen, ali treba odgovarati potrebama projekta. 3. Ime tehničara nije potrebno navoditi u istraživačkoj grupi. Obzirom na ulogu tehničara na projektu nisu primjenjiva pravila vezana uz vrijeme stjecanja doktorata. |
| P: Imam pitanje vezano za članove istraživačke grupe koja se uspostavlja ovim projektom. Kako osoba koju sam planirala uključiti u istraživačku skupinu za 4 mjeseca premašuje pravilo najviše 7 godina od doktorata, u mogućnosti sam staviti njezinog mlađeg suradnika koji je trenutno zaposlen kao suradnik na stručnom osposobljavanju. To je osoba koja je izvan institucije predlagatelja projekta, znaci suradnik s vanjske institucije, ali smatram da bi institucija i osobe koje bi ovim putem uključila u projekt uvelike pridonijeli kvaliteti samog projekta. Zanima me može li takva osoba, znaci suradnik na stručnom osposobljavanju u znanstvenoj instituciji biti član istraživačke skupine. |
| O: U tekstu natječaja na str. 5. navedeni su uvjeti za članove istraživačke grupe. |
| P: Zanima me koliki je minimalni postotak radnog vremena kojeg članovi istraživačke grupe mogu posvećivati provedbi projekta (doktorand iz suradničke institucije čiji je dosadašnji rad povezan s temom projekta te je neophodan za istraživačke aktivnosti projekta). |
|
O: Članovi istraživačke grupe trebaju posvetiti najmanje 30 % radnog vremena radu na projektu. Ako se plaću navedenog doktoranda financira iz sredstava HRZZ-a isti ne može biti član istraživačke grupe na drugom projektu s obzirom da za provedbu projektnih aktivnosti na projektu na kojem je zaposlen treba posvetiti 100% radnog vremena. Ako se radi o doktorandu koji ne prima plaću iz HRZZ projekta tada na uspostavnom istraživačkom projektu treba posvetiti najmanje 30 % radnog vremena. |
|
P: Mogu li članovi istraživačke grupe uspostavnog projekta biti mladi znanstvenici koji su već zaposleni kao doktorandi na Znanstvenom centru izvrsnosti? Konkretno, planiram prijaviti projekt čiji bi članovi bili voditelj i još tri mlade osobe koji trenutno nemaju doktorat znanosti, zaposleni su kao doktorandi na drugom projektu (ZCI) koji pokriva njihove plaće. Dakle, iz ovog projekta bi im se, dok ne doktoriraju, financirali samo poneki odlasci na konferencije, a nakon doktorata bi neki od njih postali potencijalni kandidati za poslijedoktorande na ovom uspostavnom projektu. U slučaju potvrdnog odgovora, molim vas da navedete koliki postotak radnog vremena bi oni trebali posvetiti ovom projektu dok su istodobno doktorandi na drugom projektu. |
| O: Članovi istraživačke grupe trebaju projektu posvetiti najmanje 30 % radnog vremena radu na projektu. Mogućnost njihove prijave na ovaj natječaj trebate provjeriti s pravilima financiranja njihovih plaća. |
|
P: Imam nekoliko pitanja u vezi članova istraživačke grupe.
O: 1. Navedeni istraživači mogu biti članovi istraživačke grupe. Iz sredstva projekta moguće je platiti školarinu doktorskog studija ako je doktorski rad vezan uz temu projekta.
2. Navedeno je moguće. 3. Članovi istraživačke grupe mogu biti znanstvenici koji nemaju ugovor s matičnom organizacijom voditelja. UIP natječajem predviđa se zapošljavanje poslijedoktoranda koji za provedbu projektnih aktivnosti trebaju posvetiti 100% radnog vremena. Kako se poslijedoktorand zapošljava na radno mjesto za provedbu projektnih aktivnosti, predviđene aktivnosti za poslijedoktoranda mogu uključivati nastavna zaduženja u onom opsegu koji neće remetiti njihovu provedbu. |
| P: Je li određeno koliki treba biti postotak radnog vremena za rad na projektu za predlagatelja i članove istraživačke grupe? |
| O: HRZZ očekuje da voditelj projekta ovome projektu posveti 55% svoga radnog vremena, a članovi istraživačke grupe najmanje 30 %. |
| P: Može li osoba koja je zaposlena na radno mjesto asistenta do povratka nenazočne djelatnice navesti kao član istraživačke skupine? |
| O: Navedeno je moguće. |
|
P: Molim Vas da mi pojasnite može li mlada znanstvenica (3 god nakon doktorata) sudjelovati kao članica istraživačkog tima na uspostavnom projektu ako nema ugovor na javnoj znanstvenoj instituciji. Zaposlena je još samo 8 mjeseci kao poslijedoktorand, a u projektnom prijedlogu bi bila u svojstvu članice istraživačke grupe, a ne poslijedoktorandice jer će do početka projekta ispuniti 4 godine na mjestu poslijedoktoranda. Vezano za upit, mlada znanstvenica bi bila članica istraživačke grupe, a zaposlena je po drugi put na mjestu poslijedoktoranda na HRZZ projektu tako da ju ne mogu staviti kao poslijedoktoranda na svoj prijedlog projekta. Molila bi vas i za pojašnjenje gdje upisujem detalje vezane za suradnike na projektu te mogu li oni biti i iskusni znanstvenici? |
|
O: Ako je istraživač zaposlen na HRZZ projektu 100 % radnog vremena treba posvetiti radu na tom projektu. Moguće je uključenje navedene znanstvenice na uspostavni istraživački projekt u ulozi člana istraživačke grupe po završetku tekućeg projekta na kojem je zaposlena. Ukoliko je projektnim aktivnostima planiran suradnja s drugim istraživačkim grupama, nju je moguće navesti u Prijavnom obrascu u Cjelini B. Znanstvenici kojima je od doktorata prošlo više od 7 godina ne mogu biti članovi istraživačke grupe. |
|
P: zanima me da li imam pravo na prijavu Uspostavnog istraživačkog projekta. Naime, doktorirala sam 10.02.2010. godine, ali sam u međuvremenu imala 2 porodiljna. Prvo dijete rodila sam 30.12.2010., a drugo 19.03.2017. godine. Za oba djeteta koristila sam dopust u trajanju od 12 mjeseci. |
| O: Odgovor se nalazi na mrežnoj stranici Zaklade od 20. prosinca 2019. godine. |
|
P: Moje pitanje je vezano za člana istraživačke grupe odnosno doktoranda. Naime iz uputa je jasan postupak zapošljavanja te uloge i obveze doktoranda koji će biti uposlen na projektu. Molila bih Vaše pojašnjenje slijedeće nedoumice: može li član istraživačke grupe biti doktorand koji je već upisao doktorski studij na partner instituciji, a zaposlenik je na drugom institutu. Navedeni doktorand odnosno troškovi doktorskog studija ne bi bili financirani iz proračuna projektnog prijedloga nego bi doktorand ravnopravno sudjelovao u izvršenju ciljeva, te sudjelovao u financijskom planu (diseminacija, troškovi konferencija ..) kao i ostali članovi grupe i eventualno dio podataka koji bi proizašli iz projektnih ciljeva uključio u svoju doktorsku disertaciju. Napominjem kako bi svojim angažmanom pridonio kakvoći izvođenja projektnih ciljeva. |
| O: Navedeni doktorand može biti član istraživačke grupe na uspostavnom istraživačkom projektu kojemu treba posvetiti najmanje 30 % radnog vremena što treba biti vidljivo iz pisma namjere kojega potpisuje čelnik organizacije na kojoj je doktorand zaposlen. |
|
P: Da li se suradnici koji nisu članovi istraživačke grupe (dakle koji mogu sudjelovati te im se sukladno pravilima može financirati dolazak na radionicu ili skup na matičnu organizaciju predlagatelja, važni su zbog svojih kompetencija), navode u Cjelini B pod dio f (/Uspostava nove istraživačke grupe i istraživanja) ili na drugom mjestu? P: U provedbi projekta sudjelovali bi i iskusni istraživači koji posjeduju dio materijala koji će se eksperimentalno obraditi u okviru ovog projekta, te u čijim bi se inozemnim laboratorijima provodilo znanstveno usavršavanje doktoranada. S obzirom na to da ovi znanstvenici prema Uputama ne mogu biti članovi istraživačke grupe, ali mogu sudjelovati u provedbi projekta, kako navesti njihovu ulogu na projektu? Mogu li se njihovi dolasci u Hrvatsku na radne sastanke u okviru provedbe projekta financirati ovim projektom? |
|
O: Troškove radnih sastanaka ili istraživačke radionice na matičnoj organizaciji predlagatelja moguće je planirati za članove istraživačke grupe. Troškovi gostovanja suradnika opravdani su u slučaju organizacije skupova/konferencija/kongresa/radionica na matičnoj organizaciji, a u tom slučaju mora biti definiran jasan program i svrha gostovanja u trajanju ne duljem od tjedan dana. Ulogu suradnika moguće je prikazati u Prijavnom obrascu u Cjelini B, a rubrika ovisi o segmentu istraživanja u kojem će suradnici sudjelovati. |
|
P: 1. Može li znanstvenik koji je predlagatelj projektnog prijedloga s hrvatske strane (glavni istraživač iz Hrvatske) na natječaj „Istraživački projekti – Slovensko-hrvatski bilateralni projekti“ (IPS-2020-01), a koji je trenutno prijavljen i radi kao istraživač na jednom aktivnom HRZZ projektu do 2021. godine, ujedno biti prijavljen kao član istraživačke grupe na programu Uspostavni istraživački projekti (UIP-2020-02)? 2. Može li znanstvenik koji će biti prijavljen kao član istraživačke grupe na natječaj „Istraživački projekti – Slovensko-hrvatski bilateralni projekti“ (IPS-2020-01), a koji je trenutno prijavljen i radi kao istraživač na jednom aktivnom HRZZ projektu do 2021. godine, ujedno biti prijavljen kao član istraživačke grupe na programu Uspostavni istraživački projekti (UIP-2020-02)? |
| O: 1. – 2. Navedeni istraživač već ima dvije aktivne uloge stoga ne može biti prijavljen kao član istraživačke grupe na uspostavnom istraživačkom projektu. |
| P: Znam da u istraživačkoj grupi ne može biti osoba kojoj je proteklo više od 7 godina od doktorata no što je s osobama koje nisu niti upisivale doktorski studij jer ne rade u sustavu znanosti Konkretno - može li član grupe biti muzejski kustos? Muzejski materijal bi bio korišten u projektnim aktivnostima. |
| O: Navedena osoba može biti član istraživačke grupe. |
|
P: 1. Kod uspostave istraživačke grupe i/ili laboratorija, u natječajnoj je dokumentaciji navedeno da članovi mogu biti i studenti. Moraju li se studenti u prijavi navesti imenom i prezimenom ili se mogu tijekom trajanja projekta izmjenjivati. Ako uzmemo u obzir da se studenti u 5 godina izmjene iz brojnih razloga (završe dvije razine studija, prebace na drugi studij, prekinu studij, nisu više u mogućnosti sudjelovati na projektu iz privatnih razloga i slično) teško je računati sa istim osobama cijelo vrijeme trajanja projekta. 2. Koliki broj studenata se može priključiti istraživačkoj skupini, koji troškovi su prihvatljivi za studente i na koji način im se mogu isplaćivati? 3. Postoji li mogućnost zaposlenja jednog doktoranda na 4 godine (odmah) i jednog poslijedoktoranda na 2 godine (u kasnijoj fazi projekta – 3.godina)? 4. Mogu li suradnici u istraživanju biti strani državljani koji rade na institucijama izvan Hrvatske. Ukoliko da, koji su uvjeti njihovog uključivanja u projekt? |
|
O: 1. Prilikom prijave projektnog prijedloga nije potrebno navesti imena studenata koji će biti članovi istraživačke grupe. Moguće je prilikom prijave projektnog prijedloga planirati angažman studenata u broju koji odgovara potrebama projekta. 2. Broj studenata u istraživačkoj grupi nije definiran, ali treba odgovarati potrebama projekta. U Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini na str 11. – 16. navedeni su prihvatljivi troškovi za članove istraživačke grupe. 3. Navedeno je moguće. 4. Suradnici na uspostavnom istraživačkom projektu mogu biti znanstvenici iz inozemstva, ali ne mogu biti članovi istraživačke grupe. Podrazumijeva se da su suradnici relevantni stručnjaci u području istraživanja koji svojim iskustvom i kompetencijama mogu doprinijeti provedbi planiranih projektnih aktivnosti. |
| P: Mogu li članovi istraživačke grupe biti iz drugih država i može li se istraživanje (što uključuje kupovinu kemikalija, materijala, putne troškove za terenska istraživanja i dr...) provesti i u njihovoj zemlji osim u RH? Kakve su mogućnosti slanja kemikalija, materijala i dr. za potrebe istraživanja od RH u njihovim državama i obrnuto? |
| O: Članovi istraživačke grupe mogu biti znanstvenici iz inozemstva. Ako je planirano da se dio istraživanja provede na suradnim organizacijama u inozemstvu moguća je nabavka i slanje potrošnog materijala do tih organizacija. Za članove istraživačke grupe iz inozemstva moguće je planirati troškove terenskih istraživanje. |
|
P: 1. S obzirom da studenti mogu biti članovi istraživačke grupe da li se očekuje da i njihov diplomski rad bude vezan uz neki segment unutar projekta? 2. Da li član istraživačke grupe može biti doktorand koji je već na trećoj godini doktorskog studija i da li u tom slučaju dio doktorske disertacija mora biti povezano s projektom? Član 1. bio bi kolega koji će kroz dva mjeseca obraniti svoju disertaciju. 3. Da li da već sada priložim njegov životopisi i navedem ime i prezime, pošto još do kraja prijave na natječaj neće imati matični broj znanstvenika? 4. Koja je uloga suradnika na projektu, pošto ste kao odgovor na jedno od pitanja naveli da suradnici ne mogu biti dijelom radnog i financijskog plana. 5. Kolegica je prije nekog vremena zamrznula svoj doktorski studij. Da li ju ja mogu staviti kao člana istraživačke grupe i ako da, treba li ona odmrznuti svoj status? Ukoliko treba, da li i njezin doktorat mora biti povezan s projektom? |
|
O: 1. Sudjelovanje studenta treba biti jasno prikazano radnim planom projekta i pojašnjeno u prijavnoj dokumentaciji. Ukoliko je diplomski rad povezan s provedbom projekta prikazat će se kao dio izvješća o provedbi projekta. 2. Navedeni doktorand može biti član istraživačke grupe. Tema doktorske disertacije člana istraživačke grupe ne treba biti povezana s temom projekta, ali njegovo sudjelovanje na projektu treba odgovarati potrebama projekta. U projekt mogu biti uključeni znanstvenici čija je uloga neophodna za provedbu istraživanja, njihova uloga u projektnom prijedlogu treba biti jasno obrazložena i vidljiva u Prijavnom obrascu. 3. Pri prijavi projektnog prijedloga u Prijavnom obrascu potrebno je navesti životopise članova istraživačke grupe. 4. Suradnici mogu svojim iskustvom i savjetima pomoći članovima istraživačke grupe u provođenju projektnih aktivnosti. Za suradnike nije moguće planirati troškove iz sredstava projekta. 5. Navedena znanstvenica može biti članica istraživačke grupe bezobzira na status doktorskog studija. Tema doktorskog rada ne treba nužno biti povezana s temom projekta, no očekuje se da članovi istraživačke grupe svojim kompetencijama doprinose realizaciji planiranih projektnih aktivnosti. |
|
P: Obraćam Vam se u svezi s pitanjem postotka radnoga vremena na uspostavnim projektima jer nisam uspio pronaći odgovor u uputama i natječajnome tekstu.
Zanimalo bi me kada bih sada sudjelovao u uspostavnome projektu kao član istraživačke skupine (a zaposlen sam na instituciji na radnome mjestu docenta), bi li mogao nakon dvije ili tri godine prijaviti uspostavni projekt u svojstvu voditelja, te ako je odgovor potvrdan, koliki bi tada trebao biti postotak radnoga vremena na prvome i drugome projektu kako bi ta opcija bila moguća.
|
| O: Navedeno je moguće. Postotak radnog vremena definiran je uvjetima natječajnog roka. |
|
P: 1. U odgovorima na pitanja od 17.1. (dio Voditelji i članovi istraživačke grupe) navodite da "nije potrebno navesti imena studenata koji će biti članovi istraživačke grupe" što pretpostavlja da studenti mogu biti dio istraživačke grupe, kao i u odgovoru da "Broj studenata u istraživačkoj grupi nije definiran, ali treba odgovarati potrebama projekta". Ako namjeravamo uključiti studente u rad na projektu, treba li onda u Cjelini C u tablici navesti studente kao članove istraživačke grupe ili ne? 2. Također mi iz nekih odgovora (14.01.2020.) u dijelu Voditelji i članovi istraživačke grupe nije jasno može li se uz doktoranda čije se zapošljavanje i školovanje predviđa financirati iz projekta, u istraživačku grupu uključiti i doktorand koji već radi na matičnoj instituciji. Da budem jasnija, može li asistent koji je tek zaposlen na instituciji (uklonjen naziv organizacije) i financiran je od strane MZO, koji će kroz mjesec-dva upisati doktorski studij, biti dio istraživačke grupe, sudjelovati u izvršenju ciljeva projekta te dio podataka uključiti u svoju doktorsku disertaciju? Mogu li se za njegove aktivnosti (edukacija, konferencije i sl.) također predvidjeti troškovi u financijskom planu u prijavi UIP-2020-02? Treba li se onda u Cjelini C u tablici navesti i tog drugog doktoranda kao člana istraživačke grupe (imenom i prezimenom) ili ne? |
|
O: 1. Sve članove istraživačke grupe potrebno je planirati i navesti u Cjelini C. 2. Uz doktoranda koji se zapošljava na projektu moguće je u istraživačku grupu uključiti i doktoranda čija se plaća neće financirati iz sredstava projekta. Za navedenog doktoranda moguće je planirati iste troškove kao i za ostale članove istraživačke grupe te ga je potrebno navesti u Cjelini C imenom i prezimenom kao člana istraživačke grupe. |
| P: Da li poslijedoktorand, koji je trenutno zaposlen na tekućem istraživačkom projektu (projekt završava 2022. godine), može biti i član radne skupine uspostavno-istraživačkog projekta kojeg planiram prijaviti? |
| O: Odgovor je dostupan na mrežnoj stranici Zaklade od 14. siječnja. |
| P: Može li doktorand raditi u nastavi i u kojem postotku? |
| O: UIP natječajem predviđa se zapošljavanje doktoranda koji za provedbu projektnih aktivnosti trebaju posvetiti 100% radnog vremena. Kako se doktorand zapošljava na radno mjesto za provedbu projektnih aktivnosti, predviđene aktivnosti za doktoranda mogu uključivati nastavna zaduženja u onom opsegu koji neće remetiti njihovu provedbu. |
|
P: U tekstu natječaja UIP 2020/02 stoji da
ali u uputama za prijavitelje stoji da su prihvatljivi suradnici/članovi istraživačke grupe na projektu osobe koje svojim iskustvom i kompeticijama pridonose provođenju projekta.
Stoga je moje pitanje može li osoba koja je stručni suradnik u sustavu znanosti, nema upisan ni završen doktorski studij, neće ga ni upisivati, biti član istraživačke grupe jer je zbog svojih kompetencija bitna za provedbu projekta. Ako može, u kojem svojstvu prijavljujem tu osobu, kao istraživača? |
| O: U uvjetima Natječaja na stranici 5. navedeni su uvjeti za članove istraživačke grupe. |
|
P: U jednom od objavljenih odgovora naveli ste da osobe koje ne rade u sustavu znanosti mogu biti članovi istraživačke grupe iako nisu i neće upisati doktorski studij (pitanje se odnosilo na muzejskog kustosa). U našem slučaju, radilo bi se o osobama koje rade u sustavu zdravstva (namjeravamo koristiti kliničke uzorke) - mogu li liječnici/inženjeri koji bi nam slali uzorke biti članovi istraživačke grupe? Neki liječnici imaju doktorat znanosti stečen prije više od 7 godina, ali ne rade u sustavu znanosti. Mogu li oni biti članovi istraživačke grupe na uspostavnim projektima? |
| O: Navedene osobe ne mogu biti članovi istraživačke grupe na uspostavnom istraživačkom projektu, ali ih je moguće uključiti na projekt u ulozi suradnika. Članovi istraživačke grupe trebaju posvetiti najmanje 30 % radnog vremena radu na projektu. |
| P: Da li suradnici na projektu, koji nisu članovi istraživačke grupe, trebaju dostaviti životopis i pismo namjere? |
| O: Za suradnike nije potrebno dostaviti životopis ni pismo namjere. |
| P: Na uspostavnim istraživačkim projektima mogu sudjelovati suradnici koji ne mogu biti članovi istraživačke grupe (prošlo im je više od 7 godina od doktorata). Za njih nije moguće planirati troškove iz sredstava projekta. Odnosi li se i na njih pravilo da ako već imaju dvije aktivne uloge na HRZZ projektima, onda na uspostavnim projektima ne mogu biti suradnici? |
| O: Suradnja s znanstvenicima koji nisu članovi istraživačke grupe ne broji se kao uloga na projektima HRZZ-a. |
|
P: 1. Kako planiramo u sklopu projekta osnivanje genetskog laboratorije u kojem bi se provodile analize u kasnijim godinama projekta (u prvoj godini samo sakupljanje uzoraka i nabava opreme, montaža i sl.) da li je moguće planirati zaposlenje poslijedoktoranda u drugoj godini projekta na 24 mjeseca kako je i predviđeno natječajem? Napomenuli bi da istraživački tim u startu ima četiri mlada istraživača, 3 s doktoratom i jedan doktorad na drugom projektu), te smo planirali i uključivanje dva studenta Ms studija. 2. Da li je moguće predvidjeti zaposlenje doktoranda preko Natječaja Izobrazba novih doktora znanosti u prvoj godini projekta, i da li to treba provesti kroz cijelu projektnu prijavu (radni plan i ostalo)? |
|
O: 1. Navedeno je moguće. 2. Navedeno je moguće i potrebno je prikazati u projektnoj dokumentaciji. |
|
P: Moj upit vezan je za prihvatljivost dviju kolegica za sudjelovanje u istraživačkom timu uspostavnog projekta UIP-02-2002: 1. kolegica koja je u studenom 2009. godine doktorirala, a od početka karijere na Institutu (tijekom magisterija, doktorata i poslije doktorata) tri puta bila na porodiljnom za troje djece 2. kolegica koja je u kolovozu 2011. godine doktorirala, a od početka karijere na Institutu (tijekom magisterija i doktorata) dva puta bila na porodiljnom za dvoje djece Naime, iz uputa i odgovora na pitanje ne mogu razabrati računa li se i cjelokupno vrijeme karijere na institutu (uključujući i izradu magisterija i doktorata). |
| O: 1. - 2. Mogućnost prijave na natječaj može se produljiti za 16 mjeseci za svako dijete rođeno prije ili poslije stjecanja doktorata, a ukupno vrijeme proteklo od stjecanja doktorata ne može prelaziti 11 godina. |
|
P: 1. Mogu li članovi istraživačke skupine biti doktorandi koji su na tekućem HRZZ IP projektu zaposleni preko Projekta razvoja mladih istraživača? Npr. neke aktivnosti i rezultati mogu biti zanimljivi i iskoristivi za oba projekta? 2. U odgovorima na pitanja navedeno je da članovi istraživačke skupine mogu biti istraživači zaposleni na inozemnim ustanovama. Vrijede li za njih ista financijska pravila kao da su zaposleni na ustanovi na kojoj se provodi projekt? Može li se njima npr. financirati sudjelovanje na konferencijama i slično? 3. Za članove istraživačke skupine se očekuje da 30% radnog vremena provode na aktivnostima projekta. Postoji li minimalno vrijeme (broj mjeseci) koje netko može biti angažiran na projektu da bi se smatrao članom istraživačke skupine? |
|
O: 1. Navedeni doktorand na istraživačkom projektu treba posvetiti 100 % radnog vremena stoga ne može sudjelovati u provedbi aktivnosti na uspostavnom istraživačkom projektu. Doktorandi zaposleni na "Projektu razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ mogu sudjelovati u provedbi nekih aktivnosti ukoliko je to u skladu s predviđenom temom doktorske disertacije odnosno ukoliko neće ugroziti provedbu Plana razvoja karijere doktoranda, međutim ne mogu biti članovi nove istraživačke skupine jer su članovi istraživačke grupe svoga mentora. 2. Navedenim znanstvenicima moguće je pokriti troškove dolaska na konferencije u koje se održavaju u Hrvatskoj. 3. Navedeno nije propisano uvjetima natječaja. |
|
P: Lijepo bih molila da li mi možete potvrditi da li za suradnike na projektu koji nisu članovi istraživačke grupe vrijedi: a) pravilo od 2 do 7 od doktorata b) pravilo da smiju biti najviše na 2 HRZZ projekta Također, da li za te suradnike treba slati njihov životopis, pismo namjere i naglasiti koliko posto vremena će sudjelovati u implementaciji projekta. |
| O: Suradnja sa znanstvenicima koji nisu članovi istraživačke grupe ne broji se kao uloga na projektima HRZZ-a te se na njih ne odnosi ograničenje od 2 do 7 godina od stjecanja doktorata. Za navedene znanstvenike nije potrebno dostaviti životopis ni pismo namjere te se njihova uloga ne navodi u radnom i financijskom planu projekta. |
| P: Ako želimo u sklopu Uspostavnog istraživačkog projekta na matičnoj instituciji ugostiti inozemnog znanstvenika koji bi održao radionicu u vezi vrlo specifične analize podataka vezano uz projekt, može li to biti znanstvenik koji nije dio istraživačkog tima, jer se radi o redovitom profesoru koji je doktorirao puno prije pa prema tome ne može biti dio istraživačke grupe (samo znanstvenici s doktoratom u proteklih 7 godina) već će se voditi kao vanjski savjetnik. Pri tome mislim uvrstiti troškove pod kategoriju 4. Training, dissemination and collaboration costs, podkategoriju Organising meetings/conferences/congresses/workshops – točku 4.8. Cost of the Principal Investigator or team member or guest lecturer related to the meeting/conference/congress/workshop to be organised, venue, duration, costs to be covered (e.g. travel, accommodation, per diems for event manager or associate or guest lecturer to the m/c/c/w). Ili je ovako nešto moguće samo i isključivo za članove istraživačke grupe? |
| O: Navedeno je moguće uvrstiti u kategoriju 4. Troškovi usavršavanja, diseminacije i suradnje te je trošak potrebno pojasniti u Prijavnom obrascu, dio f. Resursi. |
| P: Može li osoba zaposlena na radnom mjestu ‘Viši stručni suradnik u znanosti i visokom obrazovanju’, koja nema doktorat te neće upisivati doktorski studij i doktorirati u okviru projektnog prijedloga koji prijavljujemo, biti član istraživačke grupe? |
| O: Prema uvjetima natječaja članovi istraživačke mogu biti osobe koje su doktorat znanosti stekle najviše 7 godina prije roka za prijavu na ovaj natječaj te doktorandi i studenti. Osobe bez doktorata mogu sudjelovati u provedbi projekta, ali ne mogu biti članovi istraživačke grupe. |
|
P: Koliko smo shvatili, postoje dvije moguće situacije statusom studenta na projektu : 1. Studenti mogu biti uključenu u istraživačku skupinu. Na jednom mjestu u pitanjima i odgovorima govorite da je potrebno navesti ime i prezime studenta, no na drugom da nije potrebno. Možete li pojasniti? Konkretno, za potrebe terenskog dijela projekta mi trebaju 3 studenta kroz 4 godine. Mogu li staviti u istraživačku grupu 3 studenta bez imena u periodu 1-48. mjesec? Ovdje ne podrazumijevam 3 konkretne osobe već 3 studenta koji imaju iskustvo koje nam treba, a mijenjat će se kako će koji biti slobodan, odnosno još u statusu studenta. Neki studenti će diplomirati u te 4 godine. I da li je prihvatljivo troškove dnevnice, prijevoza i smještaja za te studente isplatiti preko putnog naloga? |
| O: U trenutku pripreme projektnog prijedloga moguće je navesti planirani broj studenata uključenih u istraživanje. Budući da je jedino članovima istraživačke grupe moguće pokriti troškove iz HRZZ projekta, u tijeku provedbe projekta, a prije provođenja aktivnosti potrebno je Zakladi, u skladu s važećim pravilima podnošenja zahtjeva, dostaviti zahtjev o uključenju odabranih studenata u istraživačku grupu. |
|
P: Recite mi nakon što upišem u profilu da mi je obrana doktorata bila 23.7. 2012 jel treba negdje dodatno pojasniti u ovom EPP sustavu ili je dovoljno pod dokumente uplodati potvrdu rodiljnog dopusta? Na što se odnosi ovaj upit, nije mi jasno? Broj dana za koje se produžuje mogućnost prijave na natječaj (ako je primjenjivo): Number of days for extension of the eligibility (if applicable): da li se taj upit odnosi na porodiljni? Znači meni je datum obrane doktorata bio 23.7.2012, a na porodiljnom sam bila od 20.4.2017-10.6.2018 prema mojoj računici to iznosi 6,5 god. Kako da sad to pretvaram u dane ne razumijem. Ako se odnosi na porodiljni što i kako unosim? |
| O: Uz upisivanje datuma stjecanja doktorata, potrebno je odgovoriti na pitanje o produženju mogućnosti prijave na natječaj/extension of the eligibilty. Pitanje se odnosi na trajanje prekida u karijeri (u danima), čime se zadovoljava uvjetima natječaja. |
| P: prijavljujem uspostavni istraživački projekt. Prilikom prijave, u želji da ispunim sve za administrativni obrazac želim unjeti članove Istraživačke skupine. Moji članovi bi trebali biti doktorski student i poslijedoktorand koje bi tek trebalo zaposliti jednom kad bi se ovaj projekt odobrio. Kako da ih unesem u EPP obrazac pošto me tu traži identifikacijski broj znastvenika koji još nemam za njih? |
| O: Doktoranda i poslijedoktoranda čiji identitet još nije poznat nije moguće upisati u EPP sustav. Planirano priključivanje doktoranda i poslijedoktoranda u projekt potrebno je predvidjeti u Prijavnom obrascu, cjelina C, gdje se navode kao P i/ili D. |
|
P1.Može li član istraživačke grupe biti trenutno nezaposlena osoba odnosno studentica koja je nedavno diplomirala (koja svojim kompetencijama doprinosi realizaciji planiranih projektnih aktivnosti)? Ukoliko da, potpisuje li sama pismo namjere? P2. S obzirom da u projektnoj prijavi možemo predvidjeti uključivanje dodatnog doktoranda, zaposlenog putem natječaja HrZZa “Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti”, možete li reći koji su očekivani okvirni datumi raspisivanja natječaja u idućih 1-2 godine kako bismo ga uvrstili u radni plan? |
|
O1: Da, moguće je. Točno, studentica sam potpisuje pismo namjere. O2: Natječaj „Projekt razvoja karijera mladih istraživača“ prati raspisivanje natječajnih rokova za istraživačke projekte te će biti raspisan nakon vrednovanja prijava ovogodišnjeg natječaja za uspostavne i istraživačke projekte, predvidivo krajem 2020. godine. |
| P: Da li članica istraživačke grupe može biti kolegica koja je doktorirala u srpnju 2012. te je koristila porodiljni dopust u razdoblju od 1.3.2018. do 24.2.2019. godine? |
| O: Za navedenu članicu istraživačke grupe period od 7 godina od stjecanja doktorata može se produljiti za 16 mjeseci za svako dijete rođeno prije ili poslije stjecanja doktorata, a ukupno vrijeme proteklo od stjecanja doktorata ne može prelaziti 11 godina. U prijavi na natječaj se pod ostale dokumente može dostaviti potvrda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, potvrdu kadrovskog odjela organizacije zaposlenja ili rodni list djeteta. |
| P: Nakon zadnje evaluacije recenzenti su tražili da dodam na projekt eksperta za bioinformatiku. Zanima me da li mogu dodati vanjskog suradnika na uspostavni projekt koji je doktorirao prije vise od 7 godina i kako se zove takva suradnja, da li je ta osoba dio istraživačke grupe ili nije, trebam li dodati njegov cv, i pismo potpore naime radi se o znanstveniku iz francuske koji je visoko specijaliziran u području kojim se bavim i prema dobivenim recenzijama na prošlom natječaju zaklada ne želi financirati projekt bez takvog stručnjaka. |
| O: Navedena osoba ne može biti član istraživačke grupe, ali može pomoći u provedbi projektnih aktivnosti. Za istraživače koji nisu članovi istraživačke grupe nije potrebno dostaviti životopis niti pismo namjere, njihovu ulogu moguće je opisati u Prijavnom obrascu u cjelini B. |
| P: Smije li postdoktorand koji je trenutno suradnik/istraživač na Uspostavnom projektu koji se već provodi sada prijaviti svoj vlastiti Uspostavni projekt u svojstvu voditelja projekta? |
| O: Uvjeti za voditelja uspostavnog istraživačkog projekta navedeni su u tekstu natječaja, str 2. Voditelj Uspostavnog istraživačkog projekta treba biti stalno zaposlen. |
| P: Da li mladi istraživači (doktorandi) na HRZZ Uspostavnom istraživačkom projektu, smiju držati određeni postotak (satnicu) vježbi u sklopu nastave na instituciji koja je nositelj tog projekta? Također, da li mladi istraživači (doktorandi) smiju sudjelovati u stručnim poslovima u kojima je institucija nositelja projekta nosioc ili sudionik u stručnom poslu (projektu)? |
| O: Doktorand koji je zaposlen na Uspostavom istraživačkom projektu, može sudjelovati u nastavi no onoliko sati koliko neće negativno utjecati na provedbu projekta te na izradu njegove disertacije. |
|
P: Pripremam prijavu na Uspostavne istraživačke projekte. Budući da natječaj predviđa zapošljavanje doktoranda, zanima me što je s potencijalnim kandidatima na to mjesto koji su prethodno već upisali doktorski studij, odnosno trajanje njihovog ugovora. S obzirom na predviđene aktivnosti bilo bi poželjno određeno predznanje kandidata pa bi se kandidati s već upisanim studijem mogli bolje uklopiti u projekt, no u odgovorima iz prethodnih godina (koje ne nalazim više na vašem webu) spominje se skraćenje ugovora s obzirom na odslušan studij. U slučaju da odabrani kandidati žele promjenu teme kako bi se prilagodila potrebama projekta, može li se ugovor sklopiti na predviđene 4 godine kako bi se podaci iz istraživanja mogli uklopiti? Ukoliko kandidat nije obranio temu, pretpostavljam da nema zapreke. |
| O: Navedeni potencijalni kandidat može se prijaviti na javni natječaj za zapošljavanje doktoranda. Predviđeno vrijeme financiranja doktoranda je 4 godine međutim, ako bi na javnom natječaju bio izabran kandidat koji je već upisao doktorski studij trajanje njegovog ugovora o radu umanjiti će se za trajanje doktorskog studija koji je već odslušao. Promjena teme doktorskog rada nema utjecaja na određivanje trajanja ugovora o zapošljavanju. |
| P: Molila bih vas informaciju vezano za trajanje zaposlenja postdoktoranda na uspostavnom projektu. U uputama za prijavitelje se navodi da pojedini postdoktorand može bit zaposlen najviše do dvije godine. U mom slučaju postdoktorand prima plaću iz drugog izvora pa me zanima jeli moguće njegovo sudjelovanje dulje od 2 godine na projektu. |
| O: U tom slučaju poslijedoktorand može sudjelovati na uspostavnom istraživačkom projektu kao član istraživačke grupe dulje od dvije godine. U Uputama za prijavitelje navedeno je pravilo koje se odnosi na poslijedoktoranda kome se plaća pokriva iz sredstava projekta. |
| P: Da li je na Uspostavni istraživački projekt kao poslijedoktoranda moguće zaposliti osobu koja je doktorat stekla na projektu kojeg financira HRZZ? |
| O: Za zapošljavanje poslijedoktoranda potrebno je provesti javni natječaj na kojem se odabire najbolji kandidat za predloženo radno mjesto, neovisno o tome gdje je stekao doktorsku disertaciju. |
| P: Kao člana istraživačke skupine imat ću kolegicu koja je doktorirala i koja je trenutno na poziciji višeg asistenta na Fakultetu. Da li se ona, u slučaju da joj se ne produži ugovor tijekom trajanja uspostavnog, može javiti na natječaj za postdoktoranda čije zapošljavanje smo predvidjeli u projektu i ako zadovolji uvjete javnog natječaja se zaposliti kao postdoktorand na teret HRZZ-a? |
| O: Za zapošljavanje poslijedoktoranda potrebno je provesti javni natječaj. Ako navedena osoba zadovoljava kriterije za prijavu na natječaj za radno mjesto poslijedoktoranda može se prijaviti na javni natječaj. |
| P: Namjeravam se prijaviti kao voditelj Uspostavnog projekta na natječaju UIP-2020-02. Zanima me da li član istraživačke skupine može biti doktorand kome sam mentor i koji je zaposlen preko Projekta razvoja mladih istraživača na našoj instituciji u sklopu projekta iz programa Horizon 2020 koji završava tijekom ove godine? Doktorand je završio tek prvu godinu doktorskog studija, te je potrebno da nastavi istraživanje i razvija svoju znanstvenu karijeru. Da li je moguće da nastavi svoje istraživanje u sklopu Uspostavnog projekta koji je bliske tematike? Da li je u tom slučaju moguće planirati financiranje školarine doktoranda s Uspostavnog projekta, budući da se iz Projekta razvoja mladih istraživača financira samo doktorandova plaća? |
| O: Navedeni doktorand može biti član istraživačke grupe Uspostavnog istraživačkog projekta. Moguće je planirati trošak školarine za preostale godine doktorskog studija. |
ispis stranice