Poznato je kako se Međunarodni dan žena obilježava 8. ožujka svake godine. Tog se dana slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Nešto manje poznata činjenica je ta da je 11. veljače obilježen Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, čiji su ciljevi promicanje ravnopravnog sudjelovanja djevojaka i žena u obrazovanju, usavršavanju, radu i donošenju odluka u znanosti, eliminacija svakog oblika diskriminacije žena te premošćivanje pravnih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih barijera poticanjem razvoja obrazovnih politika i programa, uključujući školske kurikulume, s ciljem poticanja većeg sudjelovanja žena i djevojaka, promocije razvoja karijere u znanostima i prepoznavanja postignuća žena u znanosti.
Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, od ukupnog broja studenata upisanih na visoka učilišta u Hrvatskoj u akademskoj godini 2017./2018. 57% je žena, a 43% muškaraca, dok od ukupnog broja studenata upisanih na doktorski studij 54,3 % čine žene, a 45,7 % muškarci. U istoj je akademskoj godini doktoriralo 338 žena, odnosno 53,8% od ukupnog broja studenata upisanih na doktorski studij.
Kako bismo doprinijeli javnim raspravama o položaju žena u znanosti, analizirali smo neke od podataka koji sustavno prikupljaju i dostupni su na mrežnim stranicama Zaklade. Prema dostupnim podacima, od ukupnog broja voditelja/ica projekata koji su do sada financirani u Zakladi (1535), njih 664 su žene, iz čega proizlazi kako je udio voditeljica projekata u odnosu na ukupan broj financiranih projekata 43,26 %. Temeljem navedenoga može se zaključiti kako je omjer muškaraca i žena voditelja projekata koje financira Hrvatska zaklada za znanost gotovo podjednak. Broj mladih istraživača koji se financiraju kroz Program razvoja karijera mladih istraživača ukazuje na viši postotak žena (57%) u doktorskoj izobrazbi.
Od ukupno 242 ugovorena projekta u 2019. godini (što uključuje natječaje Istraživački projekti, Uspostavni istraživački projekti, Hrvatsko-švicarski program istraživanja i Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ 2019.), njih 126 (odnosno 52 %) vode žene, a 116 (48 %) muškarci.
Poseban naglasak stavljamo na natječaje Istraživački projekti i Uspostavni istraživački projekti. Ukupan broj financiranih projekata u sklopu ovih natječaja je 208, od čega su žene voditeljice njih 110 (53 %). Ako promatramo samo natječaj Istraživački projekti, financirano je 85 znanstvenica, odnosno njih 54 %, od ukupnog broja financiranih projekata (157). U 2019. je financiran 51 projekt prijavljen na natječaj Uspostavni istraživački projekti, od čega su žene voditeljice njih 25, odnosno 49%.
Zanimljivo je primijetiti kako su znanstvenice najzastupljenije u području prirodnih znanosti, njih 35. Slijede područja biomedicine i zdravstva sa 22 voditeljice, zatim humanističke i društvene (u svakom području po 16 istraživačica) te biotehničke znanosti s 11 projekata koje vode žene. Najmanji broj istraživačica je u tehničkim znanostima, sa samo 10 financiranih projekata.
Kada se uzmu u obzir iznosi ugovorenih projekata, prosječna vrijednost ugovorenih projekata iskusnih voditelja viša za muškarce (881.597,26 kn) nego žene (853.304,22 kn), ali taj se trend mijenja u slučaju mlađih istraživača koji uspostavljaju vlastite istraživačke grupe tako da je prosječna vrijednost uspostavnih istraživačkih projekata ipak nešto viša u slučaju žena (1.524.003,76 kn) nego muškaraca (1.467.658,20 kn).
Za komentar navedenih podataka i trendova u zastupljenosti žena u projektima i postupcima vrednovanja Zaklade zamolili smo prof. dr. sc. Ingu Tomić-Koludrović, voditeljicu istraživačkog projekta IP-2016-06-6010 „Relacijski rodni odnosi u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive”, koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Komentar prof. dr. sc. Inge Tomić-Koludrović pročitajte
ovdje.
ispis stranice