Dijagnostika autizma s robotskim evaluatorom (ADORE)

Povratak na stranicu HRZZ projekti

Naslov projekta: Dijagnostika autizma s robotskim evaluatorom (ADORE)
Voditelj: prof. dr. sc. Zdenko Kovačić
Ustanova: Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Natječaj: Istraživački projekti

Glavno istraživačko pitanje projekta ADORE je postoji li mogućnost razvoja takvog dijagnostičkog protokola potpomognutog robotom koji bi se mogao primjenjivati u kliničkim uvjetima od strane kliničara dijagnostičara koji rade s djecom u dobi od dvije do šest godina. Rezultati istraživanja mogli bi skratiti vrijeme dijagnosticiranja, povećati terapeutske učinke kad je dijete još malo, a samim time bitno smanjiti troškove koje ima obitelj djeteta.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Prof. dr. sc. Zdenko Kovačić radi na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik je Hrvatskog robotičkog saveza, jedan je od utemeljitelja i bivši predsjednik Hrvatskog društva za robotiku, bio je predstojnik Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo te Predsjednik IEEE Croatia Section Robotics & Automation Society Chapter. Voditelj je istraživačkog Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS).
Na slici: prof. dr. sc. Zdenko Kovačić i suradnici s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Autizam je razvojni poremećaj u djeteta kojeg prate poteškoće u socijalnoj interakciji, verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, kao i sklonosti ponavljaju ponašanja i zanimanja za nešto. U današnje vrijeme, to je postao uobičajeno dijagnosticiran neurorazvojni poremećaj koji se  javlja kod jednog od svakih stotinu djece.
Unatoč razvoju neuroznanosti, ne postoje medicinski markeri pomoću kojih bi se autizam mogao dijagnosticirati. Stoga se dijagnostika poremećaja iz autističnog spektra zasniva isključivo na opažanjima ponašanja. Dijagnoza, koja se obično postavlja u predškolskom razdoblju, ovisi u velikoj mjeri o obrazovanju i iskustvu osobe ocjenjivača te može biti podložna osobnoj pristranosti. Glavni razlog odstupanja u dijagnozi je što je dijagnostički postupak vrlo složen zbog istovremenog promatranja, kodiranja i tumačenja mnogih ponašanja, kao i administriranja raznih specifičnih zadataka. Zbog toga bi dostizanje podudarnosti u dijagnozi od blizu 80% moglo potrajati i nekoliko godina. To odgađa primjenu prave terapije i smanjuje šanse za napredak djeteta i brže uključivanje u društvo tipično razvijenih vršnjaka.
Moderni robotski sustavi, sa sve naprednijim lokomotornim i senzoričkim sustavima te naprednim metodama obrade informacija, imaju potencijal za poboljšavanje postupka prikupljanja i obrade informacija, što je od posebnog značaja za proces dijagnostike autizma. S jedne strane, roboti su u stanju konzistentno ponavljati poticaje na interakciju koji su zamišljeni tako da iniciraju interakciju na nekom od uobičajenih kanala komunikacije, kroz slike, zvuk ili geste. S druge strane, senzoričke sposobnosti robota te mogućnost paralelnog praćenja više podataka s preciznim vremenskim oznakama mogu dopuniti opažanja stručnjaka te pomoći u efikasnijem donošenju dijagnoze.
 
Glavni očekivani rezultat projekta ADORE je protokol spontanih ponašanja i operacionaliziranih kodova od temeljne važnosti za dijagnozu autističkog poremećajnog spektra (ASD), a koji su robotu pogodni da 
 može uspješno promatrati i mjeriti reakciju djeteta (pogled oka, vokalizaciju koja je ili nije usmjerena prema drugima, blizinu predmeta i blizinu osobe, uobičajeno rukovanje igračkama, stereotipno ponašanje,
 manirizam, geste itd.). Stvoreni protokol predstavlja zaokruženi proizvod jer je generičkog karaktera i primjenjiv na sve vrste robotičkih uređaja koji imaju odgovarajući stupanj opremljenosti. Kao rezultat istraživanja na projektu ADORE u konačnici bi se dobio napredan robotički dijagnostički protokol koji bi kliničari koristili kao važan alat za objektivnije dijagnosticiranje. Stoga su potencijalni korisnici rezultata ovog projekta sve klinike, centri za rehabilitaciju, centri za autizam i slične ustanove. U širem smislu, korisnici bi mogli biti svi oni zainteresirani koji posjeduju NAO H25 Atom ili slične robote na kojima bi mogli dalje razvijati napredna robotska ponašanja i kognitivne sposobnosti.