Rimskodobne preobrazbe i ponovna uporaba prapovijesnih naselja

U Istri se nalazi impresivan broj prapovijesnih naselja gradinskog tipa koja predstavljaju zanimljiv znanstveni i važan kulturni fenomen. Gradine su napuštene na prijelazu iz prapovijesti u rimsko doba (2. – 1. st. pr. Kr.) jer njihova obrambena infrastruktura nije više bila potrebna s obzirom da je rimska država osiguravala sigurnost za sve njezine stanovnike. Neke su ostale u upotrebi, ali pod različitim okolnostima i uvjetima koji su doveli do bitnih promjena. Unatoč velikom broju tih nalazišta (240 potvrđenih, 200 vjerojatnih) tek ih je nekoliko sustavno istraženo. Prethodna su istraživanja bila ograničena na tumačenja u okviru nalazišta (intra site interpretation) i ciljane terenske preglede.
Projekt voditeljice prof. dr. Klare Buršić-Matijašić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, predviđa izučavanje lokaliteta Monte Ricco kraj Vrsara na kojemu su već krajem 19. stoljeća bili poznati ostaci prapovijesnog naselja gradinskog tipa, ali i ostaci rimskodobnih struktura naselja, u prvom redu velike jedinstvene trobrodne cisterne. U sklopu projekta proučit će se topografija okolnog područja. Lokalitet Monte Ricco odabran je zbog svoje zanimljivosti: na ostacima gradinskog naselja iz brončanog i željeznog doba (od 2000. god. pr. Kr. do početka rimskog doba) sagrađena je vjerojatno u I. stoljeću pr. Kr. rimska cisterna čiji su ostaci dobro vidljivi pored današnje vodospreme.
Suradnici na projektu su prof. dr. Robert Matijašić, Davor Bulić i Katarina Gerometta sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, prof. Giovanni Boschian sa Sveučilišta u Pisi, Jana Škrgulja, vanjski suradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, arheologinja i antropologinja Sandra Šoštarić, te dr. Maša Sakara Sučević iz Pokrajinskog muzeja Koper. 
Glavni cilj projekta je identificirati antropogene preobrazbe krajolika kako bi stekli nove spoznaje o prostornoj organizaciji naselja i njihovom odnosu prema okolišu između prapovijesti i rimskog doba, a u korelaciji s kasnijim razdobljima i današnjim stanjem.  
Prapovijesne gradine, brončanodobna i željeznodobna naselja na uzvišenjima s izvrsnim strateškim i obrambenim značajkama, većinom su (ali ne sve) napuštene u rimsko doba.
Pored znanstvene vrijednosti, projekt je od iznimne važnosti jer educira i osvješćuje o povijesnom nasljeđu vrsarskog područja, uključuje lokalne stanovnike u povijesno-arheološka istraživanja, a rezultati projekta moći će se koristiti i kao baza podataka za prostorno planiranje.

Više o projektu na: http://rat-roph.unipu.hr/hr/projekt/