Jezična obrada u odraslih govornika

 

Posljednja tri desetljeća jezik je, kao okosnica psiholingvističkih i neurolingvističkih istraživanja, prepoznat kao iznimno važan predkazatelj cjelokupnog kognitivnog funkcioniranja kod djece i odraslih. S trendom starenja europskog stanovništva, uključujući i hrvatsko stanovništvo koje se smjestilo među najstarijim nacijama Europe, među psiholingvističkim i neurolingvističkim istraživanjima ističe se sve veći interes za istraživanja u području jezične obrade kod odraslih. Jezična obrada kod odraslih vrlo je slabo istraženo područje za hrvatski jezik pa dosadašnje spoznaje ne osiguravaju dostatna temeljna znanja čija je svrha odgovoriti potrebama logopedske struke.

 

Projekt jezična obrada u odraslih govornika (Adult Language Processing) osmišljen je kako bi se potaknulo razumijevanje prirode jezične obrade putem određivanja procesa, obilježja i specifičnosti jezične obrade kod uredne odrasle populacije i populacije s razvojnim (npr. disleksija, disgrafija) i stečenim jezičnim teškoćama u odrasloj dobi (npr. afazija, neurodegenerativne bolesti, traumatska oštećenja mozga). Glavni ciljevi ovog projekta usmjereni su na preispitivanje teorijske osnove jezične obrade, definiranje obrazaca jezične obrade s obzirom na dob te povezivanje rezultata dobivenih istraživanjem jezične obrade kod zdravih govornika s rezultatima osoba s jezičnim teškoćama. Ostvarivanje ciljeva osigurava se putem nekoliko aktivnosti od kojih su glavne: izgradnja Korpusa govornog jezika u odraslih govornika bez teškoća i s jezičnim poremećajima, adaptacija britanskog testa Comprehensive Aphasia Test (CAT – Swinburn, Porter, Howard, 2004) kao i njegovo normiranje na govornicima hrvatskog jezika, te bihevioralna ispitivanja jezičnih i kognitivnih sposobnosti odraslih govornika i neurokognitivna ispitivanja jezičnih funkcija.

Kako bi se dobili podatci važni za opisivanje jezične obrade i njezine povezanosti s drugim kognitivnim procesima u istraživanjima se upotrebljavaju bihevioralne i neurokognitivne metode ispitivanja. Od bihevioralnih metoda upotrebljavaju se standardizirani jezični testovi, lingvistička analiza Korpusa govornog jezika odraslih govornika te baterija testova za procjenu kognitivnih funkcija, a od neurokognitivnih metoda: evocirani potencijal (EEG uređaj) i praćenje pokreta očiju (Eye Tracking Device).  

Projekt je izrazito interdisciplinarne prirode pa uključuje stručnjake iz različitih područja: lingvistike, psihologije, neuroznanosti i logopedije. Osim toga projekt je i izrazito multidisciplinaran što se očituje u sastavu tima suradnika na projektu koji potječu iz različitih institucija. U ovom projektu Odsjek za logopediju Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu surađuje s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb (Rebro) i Poliklinikom SUVAG.