Na mrežnim stranicama Laboratorija za istraživanje nasilja objavljena je obavijest o provođenju ankete na temu „bezlične birokracije“ i „kibernetičkog zlostavljanja“ vezano uz „financiranje znanosti među aktualnim i bivšim voditeljima HRZZ znanstvenih projekata“ te obavijest o prvim rezultatima navedenog anketiranja. Uz obavijest je navedeno da se istraživanje, pa tako i anketa, provodi u sklopu uspostavnog istraživačkog projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost (dalje u tekstu: Zaklada).
Ovim putem objavljujemo činjenice s kojima javnost treba biti upoznata kako bi imala potrebne informacije za donošenje objektivnog i kritičkog suda o anketiranju koje je proveo Laboratorij za istraživanje nasilja.
Izv. prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu voditeljica je uspostavnog istraživačkog projekta Zaklade pod nazivom „Hrvatski monitor nasilja – Istraživanje pojavnih oblika, uzroka i procesuiranja delinkventnog nasilja s fokusom na zaštiti posebno ranjivih skupina žrtava - CroViMo“ (UIP-2017-05-8876). Osnovne informacije o projektu, ciljevi i tema ovog projekta objavljeni su na mrežnim stranicama Zaklade u bazi projekata i mogu se naći na sljedećoj
poveznici. Nadalje, Zaklada, izv. prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac (voditeljica projekta) i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (organizacija) tri su strane vezane ugovorom o dodjeli sredstava Zaklade kojim se određuju međusobni odnosi, prava i obveze.
Korisnici sredstava Zaklade (voditeljica projekta i organizacija) obvezni su provoditi projekt sukladno ugovorenom radnom i financijskom planu, a koji su zajedno s projektnim prijedlogom vrednovali ugledni domaći i međunarodni stručnjaci u okviru provedenog javnog natječaja te preporučili za financiranje javnim sredstvima u ukupnom iznosu od 1.282.377,80 kn. Također, voditelj projekta ugovorom se obvezuje na odgovorno vođenje projekta prema profesionalnim standardima i pravilima struke. Zaklada ima obvezu pratiti provedbu projekta i financirati projekt prema preuzetim ugovornim obvezama ako se projekt odvija u skladu s financijskim i radnim planom, odnosno ako se projekt provodi profesionalno i odgovorno, a financijskim se sredstvima raspolaže utemeljeno, transparentno i efikasno.
U sažetku CroViMo projekta koji je javno dostupan navedeni su sljedeći ciljevi:
|
|
„Projekt CroViMo ima za cilj uspostavljanje multidisciplinarne grupe mladih znanstvenika koji će provoditi inovativna istraživanja nasilja u Hrvatskoj kroz svoj „Laboratorij za analizu nasilja“. Glavni cilj istraživanja je empirijsko i normativno snimiti te analizirati fenomenologiju, etiologiju i procesuiranje delinkventnog nasilja u Hrvatskoj, pri čemu će naglasak biti na posebno ranjivim skupinama žrtava sa svojim vrlo specifičnim i različitim potrebama zaštite od nasilja. Te posebno ranjive skupine uključuju: djecu; žene i djevojke; starije; manjine, strance, izbjeglice i migrante; osobe u institucionaliziranoj skrbi; osoblje rizičnih zanimanja; i LGBT. Za razliku od uobičajenog tzv. „mainstream“ istraživanja nasilja, koje se uglavnom fokusira na specifične (pod)vrste nasilja i/ili skupine žrtava izvan općeg konteksta delinkventnog Znasilja, CroViMo će prvo provesti izvorno istraživanje ukupnog delinkventnog nasilja, prije no što se fokusira na njegove pojedine (pod)vrste. Ovaj holistički pristup temelji se na pretpostavci da proučavanje određene (pod)vrste nasilja, bez empirijskih podataka o općem nasilnom kontekstu dovodi do fragmentarnih, a potencijalno i iskrivljenih shvaćanja pojedinih promatranih (pod)vrsta nasilja. Glavni zadatak CroViMo biti će razviti i testirati novu inovativnu klasifikaciju delinkventnog nasilja, „autentični sustav klasifikacije nasilja”, koja neće podlijegati normativnim ograničenjima trenutnih klasifikacija, nego će biti usredotočena isključivo na sam fenomen nasilja. Takav sustav klasifikacije mogao bi označiti prekretnicu u području istraživanja nasilja. Ovaj ambiciozni plan rada, ukoliko bi bio uspješno proveden, trebao bi dugoročno osigurati razvoj projekta CroViMo u prepoznatljiv nacionalni, regionalni i europski „Laboratorij za analizu nasilja“, te privući daljnje nacionalne i međunarodne znanstvene suradnje i uspješne nove kolaborativne projektne prijave, s velikim potencijalom za prijenos znanstvenih spoznaja u praksu.“ |
|
Anketiranje koje provodi Laboratorij za istraživanje nasilja nije povezano s ciljevima koji su predloženi u vrednovanom projektnom prijedlogu projekta CroViMo pa stoga i nisu ugovoreni u radnom i financijskom planu projekta. Voditeljica projekta nikada nije obavijestila Zakladu da ima nakanu proširiti ugovoreno istraživanje provođenjem navedene ankete i ispitivanjem ciljne skupine voditelja projekata Zaklade. Naime, zbog prirode znanstvenih istraživanja, koja uvijek mogu krenuti novim i nepredviđenim smjerovima, ugovorom je predviđen način izmjene radnog i financijskog plana. U praksi to znači da zahtjeve voditelja za izmjenu radnog i financijskog plana vrednuju nezavisni vrednovatelji (a ne administracija) te ako preporuče prihvaćanje izmjena, one se odobravaju. Naglašavamo, prilagodba projektnih aktivnosti jest moguća na zahtjev voditelja projekta, no to se provodi sporazumno te uz stručno i neovisno vrednovanje, što je u Zakladi, u skladu s njezinom misijom, temelj za odlučivanje i uobičajena praksa.
Voditeljica projekta do sada nije tražila izmjenu radnog plana koja bi uključivala provedbu ovog anketnog istraživanja, ali je tijekom 21 mjeseca provedbe projekta Zakladi uputila niz zahtjeva za izmjene radnog plana, od kojih je dio odbijen, dio prihvaćen, a ostatak je u postupku vrednovanja od strane stručnjaka za društvene znanosti, polje pravo.
Naravno, Zaklada ni na koji način ne ograničava provođenje istraživanja koja nisu vezana uz projekte koje financira. Voditeljicu projekta smo zamolili da navedeno anketno istraživanje ne prikazuje kao dio projekta financiranog od Zaklade jer tako dovodi u zabludu znanstvenu zajednicu i javnost da je anketiranje stručno vrednovano kao dio istraživačkog radnog plana te da je u skladu s tim bilo prihvaćeno kao dio aktivnosti u ugovorenom projektu.
Zadovoljstvo voditelja projekata, mladih istraživača i mentora izrazito nam je važno te kao i do sada prihvaćamo konstruktivnu kritiku svih dionika uključenih u naš rad. Cijenimo trud koji je potrebno uložiti u planiranje i osmišljavanje ankete, anketiranje, obradu podataka i izvještavanje o dobivenim rezultatima te podržavamo svako profesionalno, znanstveno i metodološki utemeljeno ocjenjivanje rada Zaklade. O već provedenim i planiranim vrednovanjima rada Zaklade javnost će biti obavještena na našim novim mrežnim stranicama, koje će biti dostupne u prvim mjesecima 2020. godine.
ispis stranice