Iako ponekad nismo sasvim svjesni doprinosa znanstvenih istraživanja za razvoj i dobrobit društva, trenutačna izvanredna epidemiološka kriza koja je pogodila gotovo cijeli svijet još je jednom podsjetila na značaj temeljnih biomedicinskih istraživanja. U vrlo kratkom roku od pojave prvih zaraženih osoba znanstvena je zajednica već prikupila zavidnu količinu znanja o virusu SARS-CoV-2, što omogućuje intenzivne predkliničke i kliničke studije za pronalaženje cjepiva te razvoja učinkovite antivirusne terapije.
HRZZ je i dosad podupirao temeljna istraživanja iz područja biomedicine i zdravstva, a od 2013. godine, kad financiranje istraživanja općenito postaje intenzivnije, više od 173 milijuna kuna alocirano je kroz 130 istraživačkih i 40 uspostavnih projekata vrhunskim istraživačkim grupama koje vode stručnjaci s četiri nacionalna medicinska fakulteta, vodećih klinika i javnih instituta. Projekti iz biomedicine i zdravstva pokrivaju širok spektar tema iz područja kliničkih i temeljnih medicinskih znanosti te iz područja javnog zdravstva i zdravstvene zaštite. Vrijedi istaknuti i da se kroz velik dio projekata iz područja prirodnih, tehničkih i interdisciplinarnih istraživanja također istražuju različiti biološki sustavi, od molekularne razine do razine organizma i njihova međudjelovanja s okolišem, kao i upotreba robota i umjetne inteligencije u provođenju kompliciranih i invazivnih terapijskih zahvata u kliničkoj praksi.
Velik dio istraživanja koje financira HRZZ usmjeren je na različite aspekte razumijevanja uzroka, širenja, liječenja i prevencije zaraznih bolesti. Primjerice, u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” izv. prof. dr. sc. Sunčanica Ljubin Sternak vodi istraživačku grupu koja ispituje epidemiološke karakteristike i kliničko značenje 15 virusnih uzročnika akutnih smetnji dišnog sustava kod male djece i starijih bolesnika, što uključuje viruse influence i parainfluence, respiratorni sincicijski virus, metapneumovirus, adenovirus, koronaviruse, enterovirus, rinovirus i parehovirus (
poveznica). U Institutu Ruđer Bošković, dr. sc. Jelena Knežević i njezina istraživačka grupa provode temeljno istraživanje genetičkih i epigenetičkih biomarkera urođene imunosti u dvije najsmrtonosnije bolesti pluća, kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti i tumoru pluća (
poveznica).
HRZZ također podupire istraživanja cjepiva za virusne bolesti u hrvatskim institucijama. Tako je primjerice HRZZ financirao istraživanje cjepiva za hantaviruse koje je vodila prof. dr. sc. Alemka Markotić u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević” (
poveznica). Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci HRZZ trenutačno financira nekoliko perspektivnih istraživanja cjepiva, od kojih izdvajamo prof. dr.sc. Astrid Krmpotić i njezin tim koji istražuju nove pristupe razvoju cjepiva za kongenitalnu citomegalovirusnu infekciju (
poveznica), istraživačku grupu koju vodi prof. dr. sc. Felix Wensveen usmjerenu na manipuliranje T-staničnom memorijom u svrhu unaprjeđenja učinkovitosti cjepiva (
poveznica) te istraživanja nedavno uspostavljene grupe koju vodi prof. dr. sc. Tihana Lenac Roviš i koja je usmjerena na molekularne mehanizme imunološkog djelovanja proteina PVR(CD155) u virusnoj i tumorskoj patogenezi (
poveznica).
U ovim izvanrednim okolnostima HRZZ po prvi put pokreće tematske natječaje s dva temeljna cilja: i) savladavanje epidemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2, ii) oporavak društva nakon završetka epidemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2.
HRZZ će u najskorijem roku objaviti natječaj za temeljna i primijenjena istraživanja povezana s biomedicinskim te društveno-ekonomskim aspektima epidemije uzrokovane SARS-CoV-2 virusom kao i nastavom na daljinu koja se uvodi kao alternativa nastavi u učionici i ima veliki razvojni potencijal. Temeljni kriteriji za financiranje bit će znanstvena kvaliteta projektnog prijedloga i istraživačkog tima te potencijal za značajan doprinos istraživačkom problemu u ograničenom vremenskom roku.
HRZZ će također pokrenuti intenzivnije konzultacije s glavnim dionicima u realnom sektoru kako bi se jasno identificirale istraživačke teme s najvećim potencijalom za stvaranje novih znanja u svrhu oporavka i razvoja gospodarstva, otvaranja novih radnih mjesta te razvoja i rasta nacionalnih tvrtki temeljnih na istraživanjima i inovacijama. Poseban će naglasak biti na suradnji istraživačkih grupa na način da bi dvije grupe radile na istom problemu, pri čemu bi se jedna grupa fokusirala na temeljna istraživanja, dok bi druga grupa primjenom stečenih znanja u praksi verificirala rezultate prve grupe (npr. razvojem prototipova).
ispis stranice